Enter↵ događanja

Predavanje „PRIŠA DNK“ predstavlja rezultate dvogodišnjeg istraživanja zdravih navika mladih u Hrvatskoj i inovativni model gamifikacije koji te navike potiče i održava. Kroz anketu s 35 pitanja obuhvaćeno je više od 1300 učenika i studenata, a rezultati su pokazali da većina mladih posjeduje prosječne zdrave navike, uz jasne izazove u području sna, prehrane i vremena provedenog pred ekranima. Udruga Neutroni razvila je „PRIŠA kvocijent discipline“, numerički pokazatelj koji povezuje svakodnevne navike s razinom samodiscipline i osobnog razvoja. Sudionici predavanja upoznat će se s metodologijom istraživanja, ključnim nalazima i praktičnim primjerima primjene gamifikacije u edukaciji. Zaključak pokazuje da povezivanje znanosti, igre i zajednice može mladima pomoći da zdrave navike pretvore u trajni stil života, s potencijalom globalne primjene.

Predavanje prikazuje iskustva uvođenja LEGO robotike u obrazovni i lokalni kontekst kroz inovativne STEAM projekte. Kroz radionice i kampove u okviru projekata Stemionica i STEM ROCKS, učenici su imali priliku upoznati se s osnovama programiranja, mehanike i elektronike te razvijati logičke i motoričke sposobnosti. Primjena LEGO Spike Prime setova omogućila je stvaranje interaktivnih robotskih sustava, od robotskog zečeva do glazbenih instrumenata, čime se promiče interdisciplinarnost i kreativnost spajanjem znanosti i umjetnosti. Aktivnosti su usmjerene na popularizaciju znanosti unutar odgojno-obrazovnog sustava, potičući učenike na rješavanje praktičnih izazova znanstvenim pristupom, dok lokalna zajednica sudjeluje u sufinanciranju i provedbi projekata, jačajući vezu znanosti i društvenog razvoja.

Korištenje umjetne inteligencije i 3D tehnologija otvara nove mogućnosti u obrazovanju budućih elektrotehničara. U izlaganju će biti prikazano kako učenici kroz praktične projekte izrađuju didaktičke modele i tehnička pomagala koja se koriste u nastavi elektrotehnike. Pomoću suvremenih AI alata učenici pretvaraju vlastite ideje u 3D prikaze, zatim ih prilagođavaju tehničkim zahtjevima i pripremaju za ispis na 3D pisačima. Takav pristup ne samo da olakšava razumijevanje apstraktnih koncepata nego i razvija vještine timskog rada, kreativnog rješavanja problema i kritičkog mišljenja. Posebna pozornost posvećuje se ulozi nastavnika kao mentora koji usmjerava proces, ali ostavlja prostor za eksperimentiranje i samostalno istraživanje učenika. Sudionici izlaganja upoznat će se s prednostima uvođenja AI i 3D tehnologije u elektrotehničke predmete, kao i s praktičnim izazovima koje donosi implementacija novih metoda u školski kurikulum.

Predavanje “Iza ekrana: Nasilje koje ne brišeš scrollanjem” donosi rezultate istraživanja provedenog među 117 učenika Srednje škole Ivana Lucića u Trogiru o korištenju društvenih mreža, izloženosti i stavovima prema online nasilju. Iako većina učenika prepoznaje nasilje kao ozbiljan problem, dječaci ga češće umanjuju. Trećina ispitanika provodi više od šest sati dnevno online, a većina ima iskustva socijalnog nasilja na mreži. Pojedini učenici suočeni su s ozbiljnijim oblicima, uključujući zloupotrebu identiteta i dijeljenje neugodnih sadržaja. Korisnici TikToka i Snapchata češće svjedoče nasilju nego korisnici Instagrama. Zanimljivo, učenici koji su zadovoljniji životom manje vremena provode online i rjeđe su izloženi nasilju. Predavanje otvara ključna pitanja: kako prepoznati online nasilje, tko su ranjiviji korisnici i što možemo učiniti. Cilj je potaknuti razmišljanje i osmisliti učinkovite preventivne programe temeljene na stvarnim iskustvima mladih.

Predavanje prikazuje važnost interdisciplinarnog pristupa u nastavi za razvijanje istraživačkih kompetencija učenika. S učenicima je provedeno istraživanje o onečišćenju zraka koje je provedeno u školskim prostorijama i gradskom parku. Tijekom izvannastavne aktivnosti GLOBE programa učenici su proveli mjerenja i analize koncentracije ugljikova dioksida u unutarnjem prostoru (učionicama, školskoj kuhinji, školskoj dvorani i holu škole) i vanjskom prostoru (park Vruljica). Sudionicima će tijekom predavanja biti predstavljen primjer dobe prakse primjene metode istraživačkog učenja te njeno povezivanje s globalnim ekološkim problemima. Tako se razvija prirodoslovna pismenost učenika i potiče interdisciplinarni pristup u nastavi.

U vremenu kada mladi svakodnevno žive i u virtualnom prostoru, škola ima ključnu ulogu u zaštiti djece i mladih od rizika elektroničkog nasilja. Jedan od najopasnijih oblika je sextortion – seksualna iznuda putem interneta, koja počinje dijeljenjem intimnih sadržaja, a često završava ozbiljnim posljedicama po mentalno zdravlje i sigurnost djece. Učitelji, bez obzira na predmet koji predaju, mogu biti prva linija zaštite. Otvoreni razgovori o spolnosti, odnosima i granicama važni su alati prevencije. Kada djeca dobiju jasne i realne informacije, lakše prepoznaju rizične situacije i znaju kome se obratiti za pomoć. Predavanje će potaknuti učitelje i stručne suradnike da razbiju tabu teme, otvore prostor za siguran dijalog te time ojačaju povjerenje učenika. Jer govoriti o spolnosti u školi znači – štititi djecu od nasilja i iznude online.

Game engines, iako prvenstveno zamišljeni i namijenjeni za izradu video igrica, sve više se dokazuju te koriste kao interaktivne platforme koje pružaju interdisciplinarni pristup edukaciji, ali i mogućnost korištenja u raznim industrijama van gaminga, poput znanosti, medicine, inženjeringa, arhitekture itd. Dakle, kreiranje konkretnih proizvoda i simulacija u profesionalnom poslovnom svijetu. Tijekom predavanja će se navesti razni uspješni primjeri takvih proizvoda. Metodom PBL, (project based learning) i zahvaljujući intuitivnim tehnikama programiranja i izrade interaktivnih grafičkih iskustava, poticanjem kritičkog razmišljanja i praktičnog rješavanja problema, učenici spajaju zabavno s korisnim, integrirajući znanost, tehnologiju, inženjerstvo, storytelling, umjetnost i matematiku. Sudionici će ovim predavanjem dobiti uvid u nove metode hibridnog pristupa edukaciji kroz gejmifikaciju, korištenjem (besplatnog!) profesionalnog programa za izradu igrica.

U suvremenom digitalnom okruženju svakodnevno nas vrebaju zamke koje na prvi pogled djeluju bezazleno – elektroničke poruke koje izgledaju kao da dolaze iz banke, telefonski pozivi „tehničke podrške“ ili uvjerljivi videozapisi koji su u potpunosti lažni. Sve te prijetnje čine arsenal socijalnog inženjeringa, sofisticiranih manipulacija koje ne ciljaju tehnologiju, nego čovjeka. Predavanje „Digitalne zamke i strategije zaštite“ razotkriva mehanizme takvih prijetnji i pokazuje na koji način znanstveni uvidi mogu pomoći u njihovu prepoznavanju i sprječavanju. Temeljeno je na istraživanju provedenom među 410 učitelja u Hrvatskoj, čiji su rezultati potvrdili ključnu ulogu informacijske pismenosti i kritičkog mišljenja u obrani od digitalnih prijetnji. Istraživanje jasno pokazuje: što je viša razina informacijske pismenosti, to je manja vjerojatnost da će pojedinac postati žrtva manipulacije. Sudionici će kroz predavanje dobiti uvid u najčešće oblike digitalnih zamki te praktične smjernice za izgradnju sigurnijeg i otpornijeg digitalnog okruženja.

Interdisciplinarni pristup u nastavi u temi „Proizvođači – ključni organizmi“ proveden je u 6. razredu Osnovne škole na terenu i u interaktivnoj učionici.
Na terenu, u parku učenici rade prema uputama te obavljaju biometrijska mjerenja mjernim priborom i mobilnim aplikacijama, rješavaju zadatke o važnosti stabala u ciklusu kruženja tvari i protjecanju energije u sustavu. U interaktivnoj učionici, učenici opisuju tijek rada i prikazuju rezultate rada na platformi ArcGIS StoryMap.

U ovom je alatu, uz prikaz metoda rada, rezultata rada i zaključaka, moguće unijeti točnu lokaciju provedenih mjerenja (odabir geografske karte) dok istovremeno učenici opisuju tijek rada u obliku pripovijedanja. Učenici stvaraju priču, unose fotografije s terena, opisuju prostor, iznose svoje osjećaje, probleme u radu i ideje.
Navedeni način rada omogućuje razvijanje kreativnosti učenika što doprinosi konceptu STE(A)M.
U primjeru je opisana primjena platforme u prirodoslovlju, no može se primijeniti i u drugim područjima (geografija, povijest, matematika).

Živimo u vremenu u kojem je umjetna inteligencija svuda oko nas, u svim aspektima naših profesionalnih i privatnih života. Sustav obrazovanja nije iznimka i nastavnici su sve svjesniji potrebe uvođenja UI u svom radu s učenicima.
Sudionici će se ovim predavanjem upoznati s projektom MATH.AI koje su osmislile i lani realizirale nastavnice III. gimnazije s učenicima prvih razreda. Uz pomoć dva alata umjetne inteligencije, Botpressa i Synthesije, popularizirana je matematika na zanimljiv i kreativan način. Bilo da su odabrali izradu chatbota sa slavnim znanstvenikom u alatu Botpress ili slobodnu temu u Synthesiji iz područja STEM -a, učenici su pokazali izuzetnu maštovitost, ozbiljnost i kvalitetu u izradi svojih radova, a ovo je predavanje prilika da njihovi radovi budu viđeni i posluže kao inspiracija drugima za rad s umjetnom inteligencijom.

Neuroznanost i medicina sve češće potvrđuju ono što učitelji i glazbenici osjećaju u praksi. Glazba utječe na hormone: potiče dopamin (motivacija), serotonin (ravnoteža i dobro raspoloženje), oksitocin (povezanost i povjerenje) te endorfine (olakšanje i radost). Istovremeno snižava razinu kortizola – hormona stresa.
Kada spojimo znanstvene spoznaje i umjetničko iskustvo, dobivamo cjelovit i inkluzivan okvir za glazbeni odgoj. Znanost pomaže objasniti što se događa u našem tijelu i psihi, a umjetnost nam daje ono neuhvatljivo – iskustvo, kreativnost i osjećaj.

Tu nastavnici imaju ključnu ulogu. Oni ne podučavaju samo note i tehniku, nego stvaraju sigurno i poticajno okruženje. U tom ozračju učenici uče surađivati, razvijaju empatiju i osjećaj pripadnosti.

Kombinacijom znanosti i umjetnosti stvaramo cjelovit pristup obrazovanju. Znanost objašnjava, a umjetnost daje iskustvo i osjećaj. Sudionici će ovim predavanjem/istraživanjem dobiti uvid u kojoj mjeri glazba potiče emotivnu i mentalnu ravnotežu.

U suvremenom društvu djeca i mladi nailaze na mnoge prepreke i poteškoće s kojima se sve teže nose, kako u realnom, tako i u digitalnom okruženju. Stoga sve više do izražaja dolazi potreba za školskim stručnim suradnicima koji će, zahvaljujući svojim specifičnim kompetencijama znati prepoznati, analizirati, razumjeti te u konačnici ispravno savjetovati učenike. U ovom predavanju prikazat će se primjer neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada školskoga pedagoga prilikom kojega se na kreativan način koriste digitalni alati te društvene istraživačke metode poput upitnika i analize sadržaja za uspješnu organizaciju i provedbu savjetodavnoga rada s učenicima u osnovnoj školi. Ciljevi ukupnoga rada bili su da učenici kroz praćenje vlastite aktivnosti na društvenim mrežama i pametnim telefonima te kroz savjetodavne razgovore sa školskom pedagoginjom razviju kritičko mišljenje kad je riječ o konzumaciji sadržaja na društvenim mrežama te da nauče na kvalitetan način organizirati vrijeme provedeno u digitalnom okruženju.

Cilj je predavanje predstaviti Brisk Teaching kao praktičan AI alat koji nastavnicima značajno olakšava svakodnevni rad. Najvažnija mu je funkcionalnost brzo kreiranje nastavnih materijala: prezentacija, kvizova, nastavnih listića, podcasta, vođenih bilješki, čak i matematičkih zadataka s riječima. Sudionici će dobiti pregled mogućnosti koje ovaj alat nudi, uz naglasak na konkretnu primjenu u učionici. Brisk Teaching omogućuje pametnije i brže planiranje nastave, oslobađajući nastavnicima vrijeme za interakciju s učenicima i razvoj kreativnih aktivnosti. Alat potvrđuje kako umjetna inteligencija u obrazovanju nije daleka budućnost, već rješenje koje je dostupno i spremno za primjenu već danas.

Cilj predavanja je prikazati kako se obrazovna platforma Brilliant.org može učinkovito koristiti u radu s darovitom i visokomotiviranom djecom i mladima na svim razinama obrazovanja — od osnovne škole do visokog školstva — u STEM predmetnim područjima i interdisciplinarnim aktivnostima.

Predavanje je usmjereno na popularizaciju znanosti unutar odgojno-obrazovnog sustava, pri čemu se učenicima približava znanstveno-istraživačka metodologija putem digitalnog alata i problemski orijentiranog učenja. Metodološki pristup uključuje aktivno sudjelovanje učenika u rješavanju izazova, refleksiju, samoprocjenu i individualizirani pristup učenju.

Sudionici će se upoznati s funkcionalnostima platforme Brilliant.org te s primjerima dobre prakse u radu s visokomotiviranim učenicima. Cilj je potaknuti primjenu sličnih pristupa u vlastitom obrazovnom kontekstu, čime se otvara prostor za inovacije u nastavi i proširuje spektar mogućnosti rada s učenicima koji traže više od standardnog kurikuluma.

Natjecanja u obliku znanstvenog rada polaze od pretpostavke da se znanstvene kompetencije najučinkovitije razvijaju kroz aktivno sudjelovanje u istraživačkom procesu. Ona učenicima i studentima omogućuju primjenu znanstvene metodologije u rješavanju konkretnih problema, čime se potiču kritičko mišljenje, kreativnost i sposobnost povezivanja obrazovanja s praksom.
Cilj predavanja jest prikazati obrazovnu i društvenu vrijednost ovakvih natjecanja te njihov doprinos razvoju istraživačkih i komunikacijskih vještina.
Metodološki okvir temelji se na analizi iskustava sudionika i organizatora na nacionalnoj i međunarodnoj razini, s naglaskom na faze istraživačkog rada – od oblikovanja hipoteze i metodologije do analize podataka, izrade rada i javne prezentacije. Rezultati pokazuju da ovakav pristup značajno razvija statističku pismenost, sposobnost rješavanja problema i znanstvenu argumentaciju, a javno predstavljanje dodatno jača samopouzdanje mladih.
Zaključuje se da su natjecanja istraživačkog tipa vrijedan obrazovni alat koji povezuje obrazovanje, znanost i društvo te pridonosi formiranju budućih znanstvenika, inovatora i odgovornih građana.

Cilj ovog predavanja je govoriti o drugoj strani medalje – mentalnom zdravlju darovitih učenika. Na predavanju će biti predstavljene radionice provedene s darovitim učenicima, a koje su bile usmjerene na razvoj psihološke otpornosti učenika. Ujedno će biti predstavljeno i predavanje na temu mentalnog zdravlja darovitih učenika koje je održano za roditelje darovitih učenika. Sudionici će ovim predavanjem osvijestiti važnost razgovora o mentalnom zdravlju i kroz primjere iz prakse dobiti ideje za provođenje vlastitih radionica za razvoj psihološke otpornosti.

Predavanje prikazuje rezultate međunarodnog i školskog istraživanja o percepciji i primjeni umjetne inteligencije (AI) i generativne AI u obrazovanju. Cilj je bio analizirati stavove obrazovnih djelatnika i srednjoškolaca o prednostima, rizicima i primjeni AI alata u praksi. Istraživanja su provedena anketnim upitnicima na uzorcima od 1535 djelatnika iz pet zemalja i 542 učenika dviju srednjih škola.
Rezultati pokazuju da se AI alati već koriste u nastavi – nastavnici za unapređenje poučavanja, a učenici za učenje i rješavanje zadataka. Sudionici prepoznaju koristi poput učinkovitosti i personalizacije, ali i rizike vezane uz etiku, točnost podataka, plagijat i privatnost.
Zaključno, ističe se potreba za edukacijom i institucionalnom podrškom te važnost ravnoteže između tehnološkog napretka i humanističkih vrijednosti u odgovornoj integraciji AI u obrazovni sustav.

Ovo izlaganje donosi prikaz istraživačkih aktivnosti namijenjenih učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, osmišljenih s ciljem poticanja znatiželje, logičkog zaključivanja, argumentiranja i praktičnog učenja. Kroz primjenu različitih metoda učenici se na zanimljiv i poticajan način uvode u osnove prirodoslovlja i znanosti općenito, pri čemu je naglasak na simulacijama prirodnih pojava, suradničkom učenju i rješavanju tehničkih izazova. Autorice će predstaviti konkretne primjere aktivnosti koje su se pokazale uspješnima u radu s djecom mlađe dobi, unatoč složenosti tema. Na taj način nastavni sadržaji postaju primjereni i privlačni učenicima, a istodobno pružaju priliku za dodatnu podršku visoko motiviranim, potencijalno darovitim i darovitim pojedincima. Cilj izlaganja je inspirirati odgojno-obrazovne djelatnike na osmišljavanje i provedbu sličnih aktivnosti kako bi obogatili svoju nastavu, potaknuli interes učenika za znanost te doprinijeli unapređenju odgojno-obrazovnog sustava.

Grabrički mikrofon je projekt učenika i nastavnika OŠ Grabrik u Karlovcu koji kao cilj ima poticati sigurnu i kreativnu upotrebu društvenih mreža i alata umjetne inteligencije, razvijati digitalnu pismenost te osnažiti učenike kao autore edukativnog sadržaja. Projekt omogućuje izradu kratkih video lekcija za učenje u pokretu, vođenje edukativnih profila pod stručnim nadzorom i stvaranje poticajnih online zajednica prilagođenih interesima vršnjaka. Kao odgovor na neprimjeren sadržaj kojem su izloženi učenici, razvili smo model koji povezuje društvene mreže, mikroučenje i alate umjetne inteligencije. Učenici koristeći AI alate izrađuju video materijale vezane uz nastavni sadržaj. Materijali su usmjereni na školske teme i oblikovani prema interesima vršnjaka kako bi povećali privlačnost i dostupnost znanja. Otvoreni su profili na društvenim mrežama koje učenici uređuju pod nadzorom nastavnika, uz mjere zaštite poput onemogućenog preuzimanja videa i ograničenog komentiranja. U izlaganju ćemo predstaviti korištene AI alate, praktične smjernice za pokretanje edukativnih profila i primjere implementacije.

Programi ZVRK (Znanja i vještine za razvoj kompetencija) i ZVEK (Znanja i vještine za
eksploziju kreativnosti) predstavljaju inovativne obrazovne programe Regionalnog
znanstvenog centra Adriatic – Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije. Namijenjeni
su učenicima od 5. do 8. razreda osnovne škole te imaju za cilj poticati cjelovit razvoj učenika
kroz iskustveno učenje i kreativne radionice. ZVRK razvija socio-emocionalne vještine,
samopouzdanje i otpornost, dok ZVEK potiče umjetničko izražavanje, stvaralaštvo i tehničku
znatiželju. Kroz suradnički i poticajan pristup učenju, ovi programi povezuju znanje, emocije i
kreativnost. Učenici stječu ključne kompetencije za osobni rast, uspješnu komunikaciju i
snalaženje u novim situacijama.

Prepoznavanje i poticanje darovitosti ključno je za suvremeno obrazovanje, a razredna nastava temelj je razvoja potencijala učenika. Cilj rada je prikazati mogućnosti integriranja znanstveno-istraživačkog pristupa u nastavu radi identifikacije i poticanja darovitih učenika, u skladu s Pravilnikom o radu s darovitim učenicima. Teorijski okvir temelji se na spoznajama o ranoj identifikaciji darovitosti, dok se istraživački dio oslanja na metode poput promatranja, vođenja dnevnika, problemskog učenja i projektnog rada. Kroz više primjera iz prakse prikazuje se kako učenici razvijaju kritičko mišljenje, kreativnost i znanstvenu pismenost. Školska knjižnica ističe se kao početno mjesto istraživanja – prostor za prikupljanje informacija, oblikovanje pitanja i razvoj informacijske pismenosti. Naglasak je na individualizaciji, obogaćivanju kurikuluma i praćenju napredovanja, čime se stvara poticajno okruženje za razvoj darovitosti i inkluzivnosti. Prepoznavanje i poticanje darovitosti jedno je od ključnih područja suvremenog obrazovanja, pri čemu razredna nastava predstavlja temelj za razvoj potencijala učenika. Cilj rada je prikazati mogućnosti integriranja znanstveno-istraživačkog pristupa

Predavanje istražuje mogućnosti uključivanja darovitih učenika u ulogu voditelja radionica u nastavi. Cilj je prikazati kako prepoznati njihove potencijale, osnažiti ih i omogućiti im razvoj znanja i vještina u području programiranja u nastavi informatike, digitalne kreativnosti i komunikacije. Korištene metode temelje se na vršnjačkom učenju, praktičnim primjerima i refleksiji nakon provedenih aktivnosti. Predavači nude konkretne korake – od identifikacije darovitih učenika i njihove pripreme, do strukturiranja radionica i pružanja podrške tijekom procesa. Zaključak ističe da ovakav pristup istovremeno razvija voditeljske i socijalne kompetencije darovitih učenika te povećava motivaciju i angažiranost cijelog razreda.

Teškoće učenja odnose se na brojne poremećaje koji mogu utjecati na stjecanje, organizaciju, zadržavanje, razumijevanje ili upotrebu verbalnih ili neverbalnih informacija. Darovitost je definirana kao sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće nadprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti. Darovita djeca brže uče, svladavaju prepreke uspješnije, pronalaze neobične i drugačije načine za rješavanje problema te pokazuju velik interes za aktivnosti koje zahtijevaju razumijevanje. ADHD poremećaj utječe na pažnju te kontrolu impulzivnosti i hiperaktivnosti. Cilj predavanja je pokazati primjere prakse rada s takvim učenicima i kako im pomoći u svladavanju prepreka.

U predavanju će biti predstavljeni rezultati višegodišnjeg rada u okviru interdisciplinarnog projekta STEMwave – Škola budućnosti, koji povezuje obrazovanje s realnim sektorom i tehnološkom industrijom. Projekt uključuje suradnju osnovnoškolskih učenika s tvrtkama STEMI d.o.o. (platforma Stemi LAB) i Infobip d.o.o. (platforma Answers), putem kojih su učenici osmislili i razvili jednostavne chatbotove s naglaskom na lokalni razvoj, ekološku osviještenost i financijsku pismenost.
Među najuspješnijim rješenjima ističu se Chatbot Održivko, koji nudi praktične savjete u skladu s ciljevima održivog razvoja, te Chatbot Finny, namijenjen edukaciji o osnovama financijske pismenosti. Oba rješenja nagrađena su prvom nagradom u programu umjetne inteligencije projekta STEMwave, čime su potvrđeni njihova inovativnost i obrazovna vrijednost.
Ovaj primjer pokazuje kako učenici, kroz suradnju sa stručnjacima iz industrije, mogu samostalno prepoznati probleme u svojoj okolini i osmisliti kreativna tehnološka rješenja. Sudionici predavanja dobit će praktičnu inspiraciju kako vlastiti rad usmjeriti prema povezivanju obrazovanja, tehnologije i realnog sektora.

Školska natjecanja i priprema za njih predstavljaju značajan pedagoški i didaktički alat u primarnom obrazovanju, omogućujući učenicima intelektualni razvoj, razvoj kreativnog izražavanja, motorike i timskog duha. U procesu pripreme i izvedbe, učenici se susreću s interdisciplinarnim pristupom koji uključuje problemske zadatke, dramske, glazbene i plesne elemente te usavršavanje motoričkih dostignuća. Osim toga, školska natjecanja doprinose emocionalnom i intelektualnom razvoju učenika, njihovog samopouzdanja i sposobnosti da se prilagode novim zahtjevima.
U ovom radu bit će predstavljene strategije za uspješnu realizaciju školskih natjecanja, s posebnim naglaskom na njihov obrazovni doprinos i utjecaj na učenike. Također će biti prikazani primjeri dobre prakse te izazovi s kojima se učitelji susreću u pripremi i provedbi ovakvih aktivnosti. Razmatrat će se metode pripreme, provođenja i integracije natjecanja u redovni nastavni kurikulum. Kroz analizu konkretnih primjera iz prakse, istražit će se načini na koje učitelji mogu unaprijediti nastavni proces potičući učenike da sudjeluju u natjecanjima.

Kako bi izgledalo učenje kada bi se svaki sadržaj prilagodio učeniku — umjesto obrnuto?
Ovo izlaganje otkriva kako multimodalna umjetna inteligencija može kreirati autentične, personalizirane materijale koji odgovaraju različitim stilovima učenja i obrazovnim potrebama.
Alati UI omogućuju trenutačnu transformaciju sadržaja u razne formate — podcast, umne mape, slike, pjesme, videozapise, audioknjige i dječje priče — koji aktiviraju različita osjetila i kognitivne puteve, istovremeno potičući interakciju, motivaciju i dublje razumijevanje gradiva.
Integracijom načela Univerzalnog dizajna za učenje (UDL) s mogućnostima umjetne inteligencije, učenje postaje pristupačnije i učinkovitije za veći broj učenika.
Na kraju izlaganja, polaznici će steći konkretne strategije za primjenu UI i UDL-a u stvaranju dinamičnog i poticajnog obrazovnog okruženja.

Sudionici će ovim predavanjem uočiti mogućnosti, snage i ljudske potencijale koje imaju u svom okruženju za pružanje odgojno-obrazovne podrške darovitim učenicima prema novom pravilniku. 
Izraditi okvirni plan suradnje s dionicima radi pružanja fleksibilne i razvojne podrške darovitom učeniku.

Tijekom niza godina našeg rada, redovito provodimo različite projekte. Projektna nastava predstavlja kompleksan zadatak koji zahtijeva od učenika formuliranje (oblikovanje) istraživačkog problema, osmišljavanje istraživanja, provođenje istraživanja i rješavanje problema pri čemu se rezultati mogu i javno prezentirati.
Istraživačka nastava igra važnu ulogu u provođenju projektnih aktivnosti. Kroz ovo predavanje prikazali bismo primjere kako smo mi implementirati 5E model istraživačkog učenja. Spomenuti model uključuje sljedeće faze učenja:

1. uključivanje u istraživanje postavljanjem znanstvenih pitanja (eng. Engagement)
2. istraživanje (eng. Exploration)
3. oblikovanje objašnjenja temeljenog na znanstvenim dokazima (eng. Explanation)
4. prikaz i potvrđivanje znanstvenih spoznaja (eng. Elaboration)
5. evaluacija/ vrednovanje (eng. Evaluation).
   Sudionicima predavanja predstavili bismo primjere istraživačke nastave iz naših učionica tijekom realizacije školskog projekta iz STEAM područja.

Prikaz sažima iskustva Dječjeg vrtića Marjan u Splitu, gdje bistra i potencijalno darovita djeca preuzimaju ulogu inicijatora te potiču skupinu na projekte. Teorijsko je uporište Gardnerova teorija višestrukih inteligencija, uz naglasak na prepoznavanje radoznalosti, interesa i specifičnih stilova učenja te poticanje divergentnog mišljenja. Ključna je uloga odgojitelja: prepoznati trenutak interesa, stvoriti poticajno okruženje i produbiti ga kroz projekt, djelujući kao facilitatori i su-istraživači. Djeca postavljaju pitanja, generiraju više mogućih rješenja i usmjeravaju skupinu prema istraživanju. Rezultati pokazuju veći angažman heterogene skupine te napredak u kulturnoj i ekološkoj pismenosti, kreativnom rješavanju problema, socioemocionalnim kompetencijama i metakogniciji. Predškolske ustanove raspolažu vremenom i autonomijom za projektni rad: daroviti su pokretači, a svi u okolini uče i napreduju. Sustavna, dvosmjerna suradnja s roditeljima, lokalnom zajednicom i eTwinning partnerima osigurava autentične kontekste učenja, podiže motivaciju i širi spektar perspektiva koje podržavaju ideje izvan okvira svakodnevice. Time se potiče inicijativa, odgovornost, ustrajnost, refleksija i zajedničko stvaranje.

Izlaganje prikazuje implementaciju umjetne inteligencije (UI) u obrazovanju potencijalno darovitih učenika kroz inovativne pristupe personaliziranog učenja. Prikazat će se kako umjetna inteligencija omogućuje adaptivno učenje po principu podrške 1:1, prilagođavajući sadržaje individualnim potrebama. U središtu pristupa je aktivna uloga učenika: samostalno postavljanje izazova, preuzimanje kontrole nad procesom učenja i korištenje uspjeha i neuspjeha kao izvora motivacije za osobni rast bez ograničenja u napretku. Učitelj ima ulogu mentora koji pruža emocionalnu i motivacijsku podršku, a nikako nije izvor znanja. Ovim pristupom učenici razvijaju transverzalne odnosno meke vještine potrebne za 21. stoljeće. Etički aspekti kao što su zaštita podataka i pristranost algoritama također se razmatraju kako bi se osigurala održiva i inkluzivna implementacija umjetne inteligencije u učenju.

Tijekom trogodišnjeg rada s darovitim učenicima provedena su tri međusobno povezana i interdisciplinarno nadograđena projekta u kojima su učenici istraživali prirodne procese kroz znanstvenu prizmu, povezujući ih s lokalnim okolišem. Učenici su aktivno sudjelovali u eksperimentalnom radu u školskom laboratoriju te u terenskim istraživanjima u suradnji s lokalnim stručnim institucijama i eko-udrugama, čime su projekti dobili dodatnu autentičnost i praktičnu vrijednost. Napredak učenika praćen je izradom individualnih mapa koje su služile za refleksiju i dokumentaciju razvoja vještina. Evaluacija provedena tijekom tri godine pokazala je porast motivacije za prirodoslovne predmete i veće uključivanje učenika u znanstvene aktivnosti. Provedeni projekti potvrđuju vrijednost sustavnog i kreativnog pristupa u radu s darovitima, potičući znanstvenu pismenost, ekološku svijest i jačanje povezanosti škole s lokalnom zajednicom.

Kako mali izbori mogu stvoriti velike promjene? Predavanje „ESG – Mali koraci za velike promjene“ otvara prostor za promišljanje o ulozi ESG faktora (Environmental, Social, Governance) u financijskoj pismenosti mladih i obrazovanju. Kroz interaktivne metode, digitalne alate i primjere dobre prakse, sudionici će istražiti kako se financijske odluke pretvaraju u konkretan doprinos održivom razvoju – od učionice do stvarnog života.
Sudionici će kroz ovo predavanje razumjeti koncept održivih financija, naučiti prepoznati ESG faktore u financijskim odlukama i osmisliti načine kako tu temu približiti učenicima kroz nastavu i projekte.

Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske osmišljen je kao projekt jačanja STEM kompetencija učenika osnovnih i srednjih škola u regiji. Cilj mu je unaprijediti kvalitetu nastave kroz uvođenje suvremenih metoda učenja, razvoj znanstvene pismenosti te poticanje znatiželje i inovativnosti kod djece. U sklopu projekta, u Osnovnoj školi Suhopolje osnovana je ispostava Centra koja je opremljena modernom učionicom i interaktivnim sadržajima, prilagođenim STEM području. Prostor škole je obnovljen i oslikan kako bi poticao kreativnost i istraživački duh. Otvorenje ispostave u Suhopolju održano je u listopadu 2024. s radionicama izrade sunčevog sata te kreativnog matematičkog razmišljanja. Kroz redovite aktivnosti jedne subote u mjesecu, daroviti i potencijalno daroviti učenici Virovitičko – podravske županije imali su priliku razvijati svoje vještine u fizici, kemiji, biologiji, matematici i tehničkoj kulturi, uz mentorsku podršku. Ovaj projekt mijenja način na koji djeca u manjim sredinama doživljavaju obrazovanje – pretvara Osnovnu školu Suhopolje u centar otkrića, inovacije i inspiracije.

Razvijanje darovitosti u osnovnoj školi zahtijeva pristup koji potiče znatiželju, kreativnost i istraživačke sposobnosti učenika. U ovom radu autorica prikazuje svoja iskustva stečena kroz RITHA edukaciju (Recognising and Developing Talent and Potential) i njihovu primjenu u radu s potencijalno darovitim učenicima. Poseban naglasak stavljen je na STEM aktivnosti i kreativne projekte koji omogućuju učenicima da samostalno istražuju i rješavaju probleme, uključujući radionice, escape room zadatke, učeničku zadrugu i međunarodne projekte poput eTwinninga. Rad također ističe postupke identifikacije darovitih učenika, strategije motivacije i inkluzije te važnost interdisciplinarnog i timskog pristupa učitelja. Predstavljene aktivnosti pokazuju kako STEM i kreativnost zajedno doprinose razvoju potencijala darovitih učenika, jačanju njihove samostalnosti i sposobnosti da nadahnu druge učenike u školskoj zajednici.

Sudionici će ovim predavanjem otkriti kako modularni i interdisciplinarni projekti izvannastavnih aktivnosti obogaćuju obrazovanje kroz kreativnost, timski rad i inovativnost. Učenici stječu praktična znanja i socijalne vještine istovremeno radeći na stvarnim zadacima u suradnji s lokalnom zajednicom. Aktivno sudjeluju u planiranju, što povećava njihovu motivaciju i angažman, a škola jača svoj jedinstveni identitet. Predavanje također ističe važnost prilagodbe aktivnosti svim učenicima, uključujući one s posebnim potrebama. Kroz primjere poput simulirane sjednice Hrvatskog sabora i obilježavanja povijesnih događaja, pokazuje se kako ovakav pristup priprema učenike za buduće izazove i potiče osjećaj pripadnosti te odgovornosti prema zajednici.

Zzzzz… je predavanje koje će sudionicima prikazati primjer interdisciplinarnog projekta koji na kreativan i zanimljiv, te učenicima prilagođen način, povezuje Znanost, Zabavu, Zemlju i Zdrave Zalogaje s ishodima većine osnovnoškolskih nastavnih predmeta te metode kako se kroz istraživanje, rješavanje problema, suradnju sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom učenici upoznaju sa znanostima (nutricionizam, ekologija, biologija, kemija, povijest), praktičnim radom (pokusi, vrtlarstvo, kulinarstvo), digitalnom tehnologijom/alatima/aplikacijama (Planter, ScanEat, AI alati), a sve kako bi stekli znanja i vještine koje će im koristiti u svakodnevnom životu.

Sukladno zakonskim propisima (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) škole su dužne pored organiziranja redovne nastave organizirati dopunsku, dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti. Za razliku od redovne nastave izvannastavne aktivnosti nisu obligatorne za učenike već se učenici u njih uključuju samostalno temeljem vlastitih preferencija. Osnovna zadaća izvannastavnih aktivnosti je pružiti učenicima lepezu različitih aktivnosti putem koji će razvijati vlastite sposobnosti i interese. Izvannastavne aktivnosti predstavljaju pogodno područje za osmišljavanje različitih obogaćenih programa za rad s učenici s manifestnom i potencijalnom darovitošću.
Kroz predavanje će se prikazati različite izvannastavne aktivnosti namijenjene darovitim i potencijalno darovitim učenicima iz nastavnog predmeta Geografije. Poseban naglasak u predavanju bit će na procesu obogaćivanja propisanih ishoda u izradi diferenciranih kuriukuluma za izvannastavne aktivnosti nastavnog predmeta Geografija.
Sudionici će putem ovog predavanja proširiti znanja o načinima obogaćivanja ishoda u nastavi Geografije, a u svrhu poticanja darovitosti kod učenika.

Predavanje donosi pregled kako strateški dokumenti – od standarda zanimanja do strukovnog kurikula – postaju temelj za oblikovanje izvedbenog kurikula i njegovo provođenje u učionici. Na primjeru modula Informacijsko-komunikacijske tehnologije u uredskom poslovanju u različitim strukovnim kvalifikacijama pokazuje se kako se ishodi učenja mogu povezati s metodama poučavanja i vrednovanja kroz konkretne aktivnosti učenika. Poseban naglasak stavlja se na razvoj digitalnih i poslovnih kompetencija potrebnih za suvremeno tržište rada te na integraciju sadržaja između različitih modula i međupredmetnih tema. Bit će prikazani i primjeri scenarija poučavanja koji potiču suradnju, samostalnost i kreativno rješavanje problema, kao i načini prilagodbe za različite obrazovne potrebe učenika. Cilj predavanja je potaknuti nastavnike da modularnu nastavu sagledaju kao priliku za inovaciju i kao most koji spaja kurikulske zahtjeve s konkretnim iskustvima u učionici.

Od školske godine 2017./2018. uspješno je uvedena Nastava projektima (projektno istraživanje), u sve ekonomske razrede PGEŠ Katarine Zrinski kao dio redovite nastave koja se kontinuirano realizira svih 35 tjedana u školskoj godini. Nastava na suvremen način direktno integrira obrazovne ishode i sadržaje nekoliko nastavnih predmeta ovisno o razredu te je nastavak modularne nastave uvedene  od 1997.godine ,a unapređene 2011. godine. Ovo predavanje će prikazati na koji način se odvija nastava projektima u PGEŠ Katarina Zrinski te kako uspješno povezuje opće predmete sa strukovnim. 

Cilj predavanja je predstaviti koncept Znanstvenog kafića kao inovativnog oblika povezivanja lokalne i akademske zajednice. Kroz organizaciju neformalnih susreta građana i znanstvenika u opuštenom okruženju, omogućuje se otvoren razgovor o znanstvenim temama, razmjena iskustava te jačanje povjerenja između društva i znanstvene zajednice.
Metoda se temelji na interaktivnom formatu u kojem se znanstvene teme predstavljaju razumljivim jezikom, potiču pitanja publike te razvija dvosmjerna komunikacija. Time se znanost približava svakodnevici građana, dok znanstvenici dobivaju dragocjen uvid u interese i potrebe lokalne zajednice.
Sudionici će ovim predavanjem steći uvid u praktične korake organizacije Znanstvene kavane, upoznati potencijalne izazove i prednosti ovakvog formata te razviti ideje kako ga primijeniti u vlastitim sredinama.

Predavanje donosi pregled provedenih primjera dobre prakse aktivnog učenja oblikovanih za modularnu i suvremenu nastavu, s naglaskom na primjenu znanstveno-istraživačke metodologije. Učionica se pritom promatra kao istraživački prostor u kojem učenici razvijaju vještine postavljanja pitanja, oblikovanja hipoteza, planiranja eksperimenata, analize podataka i donošenja zaključaka temeljenih na dokazima. Nastavnik ima ulogu voditelja i usmjerivača, dok učenici aktivno preuzimaju odgovornost za vlastito učenje.
Posebna pažnja posvećuje se istraživačkoj i projektnoj nastavi u kojoj daroviti i motivirani učenici preuzimaju uloge istraživača i predavača, prezentirajući rezultate eksperimenata i istraživanja kolegama. Predavanje prikazuje i praktične trikove za razvoj timskog rada, od odabira tema do uporabe digitalnih alata i povezivanja aktivnosti s realnim kontekstom i radnim situacijama.
Sudionici će upoznati primjere provedenih nastavno-znanstvenih aktivnosti, državnih i nagrađenih međunarodnih projekata kroz koje su učenici stjecali složena znanja i vještine te steći uvid u metode koje učionicu pretvaraju u laboratorij znanja, potičući znanstveno razmišljanje, kreativnost i suradnju učenika.

Moderni gradovi koriste pametne tehnologije za promet i energiju.
Učenici su izradili projektni zadatak automatiziranog raskrižja koristeći Arduino platformu. Cilj je bio povezati teorijska znanja iz informatike, fizike i tehničke kulture s praktičnom primjenom te razviti tehničke i kreativne vještine. Osmislili su i izradili model raskrižja sa prometnim svjetlima (za vozače i pješake) te rasvjetom koji se automatski uključuju prema definiranom programu, čime su upoznati s osnovama automatizacije i programiranja. Istraživanjem su analizirali funkcioniranje stvarnih raskrižja, a rad je organiziran timski. Komponente: Arduino Mega, LED diode, otpornici, breadboard i žice, fotootpornici te napajanje 5V. Sustav su testirali kroz različite scenarije i intervale rada.
Projekt je učenicima produbio razumijevanje osnovnih elektroničkih komponenti, osnove programiranja, logičko razmišljanje i vještine timskog rada. Ovaj rad može poslužiti kao temelj za daljnje nadogradnje, poput uvođenja senzora za vozila čime bi se stvorio još realniji i napredniji model prometnog sustava koji bi dodatno smanjivao gužve u prometu.

Istraživačka aktivnost analize mikroplastike temelji se na GLOBE protokolu, a razvijana je u sklopu projekta IRB-a Understanding microplastics in our water te izvanučioničke nastave zagrebačke Pete gimnazije i SŠ Lovre Montija u Kninu. Konačna je verzija usavršena u okviru projekta Green STEM. Cilj aktivnosti bio je prilagoditi znanstvenu metodu školskim uvjetima i približiti učenicima problem mikroplastike kroz iskustveno učenje i principe zelene kemije.
Na terenu su učenici uzorkovali vodu i mjerili temperaturu, pH-vrijednost i zamućenost. U privremenom laboratoriju provodili su analizu mikroplastike: razgradnju organske tvari vodikovim peroksidom, filtriranje vakuum pumpom i brojanje čestica pod povećalom. Rezultate su obradili statistički te raspravili o mogućim pogreškama i ekološkim posljedicama. Dodatno, u Aquariumu Pula istražili su utjecaj mikroplastike na morske organizme, a u Centru za istraživanje mora u Rovinju upoznali profesionalne metode analize. Aktivnost povezuje laboratorijske i terenske pristupe, razvija istraživačke i analitičke vještine te potiče osviještenost o održivosti i zaštiti okoliša.

Ovaj rad prikazuje rezultate istraživanja čiji je cilj bio usporediti matematičku pismenost dviju skupina: učenika osmih razreda dviju splitskih osnovnih škola (OŠ Visoka i OŠ Žnjan-Pazdigrad) te učenika Centra izvrsnosti iz matematike Splitsko-dalmatinske županije. Učenici osnovnih škola ispunjavali su test na kraju osmog razreda, dok su učenici Centra izvrsnosti iste zadatke rješavali na početku prvog razreda srednje škole. Test se sastojao od matematičkih zadataka iz svakodnevnog života. Analizirani su postotak točnih odgovora, najčešće pogreške i pristupi rješavanju. Rezultati pokazuju da su učenici Centra izvrsnosti postigli bolje rezultate i višu razinu matematičke pismenosti. Sudionici će ovim predavanjem dobiti uvid u važnost praktične primjene matematike u nastavi te smjernice za prepoznavanje i poticanje darovitih učenika.

Cilj predavanja je prikazati projekt usmjeren na razvoj interdisciplinarnih kompetencija učenika kroz poučavanje klimatskih promjena i održive energije uz primjenu suvremenih tehnologija i inovativnih pedagoških pristupa. Projekt je proveden s darovitim učenicima Centra izvrsnosti prirodoslovlja koristeći principe Design Thinkinga i tehničkog razmišljanja. Učenici su analizirali vremenske podatke, provodili simulacije efekta staklenika, mjerili brzinu vjetra te eksperimentirali s fotonaponskim sustavima. Digitalni alati, poput Juliusa AI i Diffit for Teachers, omogućili su prilagodbu sadržaja i obradu podataka, čime su razvijane znanstvene, tehničke i istraživačke vještine. Sudionici predavanja dobit će praktične primjere aktivnosti, materijale i smjernice za integraciju u vlastitu nastavu, s ciljem osnaživanja učenika za aktivno i kreativno rješavanje globalnih izazova održivosti.

Erasmus+ projekt Zoom Out bavi se pitanjem kako dječja književnost oblikuje stavove o jednakosti, različitosti i društvenoj pravdi. Umjesto uklanjanja priča koje reproduciraju stereotipe, projekt potiče kritičko čitanje i razgovor o nejednakostima u učionici. Cilj je razvijati kritičko mišljenje, građanske kompetencije i zajedničke europske vrijednosti kroz književnost i umjetnost. Poseban naglasak stavlja se na intersekcionalnu perspektivu, kako bi se prepoznalo preplitanje različitih oblika nejednakosti (spol, rasa, etnicitet, invaliditet, klasa). Učitelji i učenici aktivno sudjeluju u razvoju obrazovnih resursa te istražuju književne tekstove na način koji promiče inkluziju, ravnopravnost i poštovanje različitosti. Projekt pridonosi razvijanju svijesti o važnosti cjeloživotnog čitanja i koristi književnost kao alat za razumijevanje društvenih procesa. Predavanje sudionicima predstavlja ciljeve projekta, sadržaje metodičkog priručnika kojim mogu obogatiti svoju nastavu i primjere aktivnosti provedenih s učenicima u Osnovnoj školi Josip Pupačić Omiš.

Kako olakšati predožbu zahtjevnih pojmova iz matematike studentima? Poput ploha, njihovih međusobnih odnosa te krivulja. Jedan od načina je korištenje računalnih programa kao i novih tehnologija poput 3D printera. Cilj ovog predavanja je prikazati kako interdisciplinaran pristup nastavi te korištenje novih tehnologija olakšavaju i ubrzavaju predodžbu i shvaćanje pojmova iz matematike. Takav prikaz navedenih pojmova budi zanimanje studenata i potiče rasprave među njima. Cilj predavanja je svoja iskustva u nastavi podijelilti s nastavnicima, posebice iz STEM područja, kao i razmijeniti ideje kako nastavu učiniti zanimljivijom i jasnijom.

Ostvarili smo suradničko učenje i istraživački rad učenika 6., 7. i 8. razreda na temu mitoloških bića u hrvatskoj usmenoj književnosti s naglaskom na zavičajni dio. Sve su aktivnosti provedene u sklopu izvannastavnih aktivnosti, a financirane sredstvima koja smo ostvarili putem Javnog poziva za financiranje projekata u sklopu izvannastavnih aktivnosti MZOM. Sudionici će čuti kako smo radili s potencijalno darovitim i darovitim učenicima naše škole.

Škola ima ključnu ulogu u obrazovanju učenika o održivom razvoju.
Jedan od najvažnijih pristupa je integracija održivog razvoja u školski kurikulum. Umjesto zasebnog predmeta, teme poput zaštite okoliša, recikliranja i obnovljivih izvora energije mogu se ugraditi u postojeće predmete.
Uz teorijsko znanje, ključan je i praktični rad. Škola može organizirati projekte koji učenicima omogućuju primijeniti ono što su naučili, a to mogu biti školske akcije čišćenja, uređenje školskog vrta… Takvi projekti ne samo da poučavaju, već i razvijaju osjećaj odgovornosti i kolektivnog djelovanja, pokazujući da svatko može pridonijeti pozitivnoj promjeni. Naposljetku, škola može i sama postati primjer održivog ponašanja. Kroz svakodnevne aktivnosti poput odvajanja otpada, štednje energije i vode, te promicanja upotrebe bicikala umjesto automobila, škola šalje jasnu poruku. Na taj način učenje o održivom razvoju postaje dio školske kulture i prakse.

Prošle godine promišljale smo o teoriji kako doživljavamo pogreške. Izuzetno su važan dio procesa učenja: pružaju povratne informacije koje pomažu učenicima razumjeti svoje slabosti i poboljšati svoje znanje, a nastavnicima razumjeti kako naši učenici razmišljaju. Naše pogreške ili pogreške u zadacima i udžbenicima pogrešivosti daju svojstvo životnosti: nismo loši zbog pogrešaka, samo imamo dodatnu priliku učiti, rasti i razvijati se. Ove godine smo pogreške spustile u praksu: pogreške u zadacima i one koje se javljaju u udžbenicima ili testovima u sklopu vanjskog vrednovanja jesu uistinu zasebna tema. Omogućuju prilike za dodatno analiziranje samih zadataka i kreativno promišljanje kako ih promijeniti da postanu smisleni i rješivi i na koliko različitih načina se to može napraviti. Promijenimo li pojavnost pogrešaka u prilike za učenje mi popravljamo sustav obrazovanja i povećavamo primjenjivost učenja i onog naučenog u budućim poslovnim i/ili privatnim situacijama u kojima će se naši učenici naći u životu poslije škole.

2025. godine navršila se stogodišnjica smrti A. B. Šimića i 70. obljetnica smrti Tina Ujevića te je pokrenut projekt Umjetna inteligencija u službi poezije.
U provedbi projekta naglasak je na uspoređivanju učeničkih rezultata s onima do kojih su dolazili uz pomoć UI. Učenici vizualiziraju pjesme pomoću UI, a zatim fotografiraju svoj doživljaj pjesničkih slika. Pomoću alata UI pretvaraju tekst u govor, a zatim čitaju pjesme te uočavaju razlike između izvedbi. Istražuju pjesnike te pišu intervjue s pjesnicima, a potom to rade pomoću chatbotova te uočavaju pogreške u intervjuima koji su nastali djelovanjem UI. Pomoću UI učenici izrađuju videozapise prema pjesmama.
Iako u današnje vrijeme prevladava UMJETNO, treba njegovati UMJETNOST koja je uvijek bila i jest dio čovjeka koji ima sposobnost da stvara umjetnost koju ništa umjetno ne može zamijeniti. Učenicima je pokazano kako UI može biti korisna, ali ipak čovjek mora kritički promišljati o rezultatima koje je dobio njezinom primjenom.

Prehrambene navike i odabir namirnica značajno utječu na emisije stakleničkih plinova, što ih čini ključnim čimbenikom klimatskih promjena. Cilj predavanja je prikazati primjenu istraživačkog pristupa u nastavi biologije za analizu povezanosti prehrane i okoliša. Učenici osnovnih i srednjih škola sudjelovali su u istraživačkom procesu koji je obuhvatio anketne upitnike te razgovore sa starijim generacijama o tradicionalnoj prehrani. Pomoću digitalnog kalkulatora ugljičnog otiska analizirane su emisije CO₂ različitih namirnica. Rezultati su pokazali da suvremeni prehrambeni izbori, s većim udjelom industrijski prerađene i transportom opterećene hrane, stvaraju znatno veći ugljični otisak od lokalne i tradicionalne prehrane. Učenici su podatke vizualizirali kroz problemsko stablo, razvijajući analitičke i interpretativne vještine te kritičko povezivanje čimbenika održivosti.
Sudionici će steći uvid u metode istraživačkog učenja i mogućnosti kako složene teme učiniti razumljivima učenicima te potaknuti njihovu aktivnu ulogu u održivom razvoju.

Debata kao metoda poučavanja razvija kritičko mišljenje te argumentacijske i komunikacijske vještine učenika. U korelaciji ekonomije i hrvatskog jezika pruža dvostruku vrijednost: učenici usvajaju ekonomske pojmove i aktualne teme, ali i jezične, retoričke i stilističke vještine za učinkovito izražavanje. Debata postaje interdisciplinarni alat koji povezuje teorijsko znanje s praktičnim vještinama, omogućujući učenicima jasno, strukturirano i uvjerljivo iznošenje stavova.

Cilj predavanja je prikazati kako se metodom debate može ostvariti korelacija između ekonomskih predmeta i hrvatskog jezika. Predavanje uključuje primjere uspješno realiziranih debata, naglašava pripremu, provedbu i vrednovanje te pokazuje kako ovakav oblik rada motivira učenike, potiče aktivnost u nastavi i razvija suradničke vještine. Sudionici će steći uvid u primjenu debate, povezivanje ekonomskih sadržaja s jezičnim kompetencijama i unaprjeđenje pedagoške prakse, potvrđujući debatu kao alat za cjeloživotno učenje i aktivno građanstvo.

Cilj je predstaviti projekt namijenjen darovitim učenicima koji je proveden u OŠ Josip Pupačić, a financiran je sredstvima MZOM. Projekt je to kojim se postigla međupredmetna suradnja te se utjecalo na podizanje razine svijesti o važnosti očuvanja morskih ekosustava. U izlaganju će se prikazati konkretni primjeri razvoja oceanske pismenosti u našoj školi kroz inovativne i participativne metode rada, s naglaskom na učenje kroz igru, modeliranje, pokuse i publikaciju. Kroz niz primjera sudionici će dobiti informacije vezane uz onečišćenje mora mikroplastikom, utjecaju klimatskih promjena na morske ekosustave, usvojit će značaj efektivnih mikroorganizama na remedijaciju morskog dna i tako stječi znanja i vještine koje su u skladu s konceptom plavog obrazovanja. Ovakav oblik rada potvrdio je da škola može biti poticajno okruženje za stvaranje generacija koje razumiju i brinu o oceanima te se nadamo da će ovo izlaganje biti poticaj i ostalim učiteljima da ovakvu praksu provedu u svojim učionicama.

Predavanje se bavi povezivanjem matematike i informatike kroz rad s darovitim učenicima. Na primjerima matematičkih problema (kombinatorika, teorija grafova, logičke zagonetke, fraktali), pokazuje se kako se ti sadržaji mogu prenijeti u programerske zadatke i projekte. Učenici tako ne samo da razvijaju dublje matematičko razumijevanje, već i algoritamski način razmišljanja. Poseban naglasak stavlja se na darovite učenike, kojima su takvi izazovi posebno poticajni jer im omogućuju istraživački rad, kreativne projekte i razvoj vlastitih digitalnih rješenja. Primjeri iz prakse uključuju: generiranje fraktala programskim kodom, izradu aplikacija za rješavanje kombinatoričkih problema ili simulaciju matematičkih modela u Pythonu. Predavanje naglašava kako interdisciplinarni pristup potiče motivaciju, razvoj talenata i priprema učenike za buduće STEM izazove, te naglašava važnost integracije matematike i informatike za razvoj kreativnog mišljenja i digitalnih kompetnecija. Prikazuje primjere rada s darovitim učenicima kroz istraživačke projekte i programerske zadatke, te kako se matematičko razmišljanje prenosi u informatičko rješavanje problema.

Predavanje je usmjereno na prikaz suvremenih pristupa poučavanju u STEM području s naglaskom na aktivno uključivanje učenika. Cilj je pokazati kako suradničke metode i projektna nastava, uz podršku umjetne inteligencije, mogu transformirati učionicu u prostor istraživanja, kreativnosti i zajedničkog otkrivanja znanja. Kroz primjere iz nastavne prakse prikazat će se kako učenici u timovima mogu rješavati problemske zadatke, analizirati podatke i oblikovati vlastite projekte koristeći AI alate poput interaktivnih asistenata, simulacija i aplikacija za vizualizaciju. Metode rada uključuju kombinaciju demonstracije, problemskog pristupa i primjene tehnologije, pri čemu se naglašava razvoj kritičkog mišljenja, digitalne pismenosti i vještina suradnje.
Sudionici će ovim predavanjem steći uvid u konkretne primjere primjene AI-a u nastavi, razumjeti kako projektno i suradničko učenje povećava motivaciju učenika te dobiti ideje za osmišljavanje vlastitih inovativnih nastavnih aktivnosti.

Medijska pismenost sve više postaje ključna vještina koja učenicima omogućuje kritičko promišljanje i odgovorno sudjelovanje u javnom diskursu. Jedna od najučinkovitijih metoda za njezino razvijanje u srednjoškolskoj nastavi jest debata, strukturirani oblik rasprave koji potiče analitičko razmišljanje, argumentaciju i evaluaciju izvora informacija. Kroz pripremu za debatu, učenici uče analizirati medijske sadržaje, prepoznati manipulativne tehnike i argumentirano izražavati svoje stavove. Osim toga, razvijaju vještine javnog nastupa, aktivnog slušanja i timskog rada, što dodatno doprinosi njihovoj sposobnosti kritičkog prosuđivanja informacija. Predavanje će prikazati na koji način debatiranje može pomoći učenicima u prepoznavanju dezinformacija, razlikovanju činjenica od mišljenja te razumijevanju različitih stavova na određene teme kroz praktične primjere iz prakse.

Predavanje približava ekonomiku klimatskih promjena – novu disciplinu koja spaja ekologiju, ekonomiju i politiku. Fokus je na ulozi šuma i šumarstva u ublažavanju emisija i stvaranju tržišta ugljika, kroz sustave poput EU ETS-a i carbon creditinga. Cilj je zainteresirati publiku za najvažniju ekonomsku temu stoljeća te otvoriti prostor za suradnje, ulaganja i nove poslovne modele.Sudionici će razumjeti osnovne pojmove (ugljični proračun, trgovanje emisijama, tržišta ugljika), shvatiti financijsku vrijednost šuma u klimatskoj tranziciji, upoznati glavne instrumente monetizacije ugljika, prepoznati investicijske i društvene prilike i promisliti o budućnosti klimatski neutralnog gospodarstva.