Tamara Banović zaposlena je u Osnovnoj školi Josip Pupačić u Omišu kao učiteljica kemije i biologije. Magistra je znanosti iz područja didaktike - smjer biologija, voditeljica je Županijskog stručnog vijeća učitelja biologije SDŽ te je česti predavač na brojnim državnim i međunarodnim konferencijama. U suradnji s CI SDŽ bavi se radom s potencijalno darovitim učenicima iz područja prirodoslovlja, predaje na projektu "Nastavnik za nastavnika" te je na ENTER konferenciji 2021 sudjelovala kao predavač. Voditeljica je GLOBE programa, a s učenicima redovito sudjeluje na različitim natjecanjima na državnoj razini. Autorica je udžbenika, radnih bilježnica, zbirki i dodatnih metodičkih materijala za prirodu i kemiju.

Sažetak predavanja: Razvijanje pravilnih prehrambenih navika u ranoj životnoj dobi preduvjet je za pravilan odnos prema hrani za čitav život. Cilj ovoga rada bio je osvijestiti važnost pravilne prehrane kod učenika i utjecati na poboljšanje njihovih prehrambenih navika tijekom školske marende. Istraživanjem je obuhvaćeno osam razrednih odjela, po jedan odjel svakoga razreda, tj. ukupno 172 učenika. U uvodnoj fazi istraživanja među učenicima je proveden anketni upitnik o njihovim prehrambenim navikama, a potom je slijedilo prikupljanje i popisivanje svega što učenici pojedu za vrijeme školske marende. Analiza školskih obroka napravljena je pet puta, jednom tjedno tijekom pet tjedana. Za pojedini razredni odjel analiziran je upitnik i sastav školskih obroka te su na temelju dobivenih rezultata osmišljene radionice koje su u trajanju od dva školska sata provedene među učenicima. Na kraju svake radionice učenici su imali priliku kušati za njih pripremljen zdravi obrok koji bi mogao postati zamjena nezdravim namirnicama koje vrlo često konzumiraju tijekom školske marende. Primjeri takvih jela objedinjeni su u digitalnu knjižicu recepata koja je dostupna svim učenicima naše škole. U kreiranju e-knjižice recepata sudjelovali su učenici uključeni u istraživanje i njihovi roditelji te se ona neprestano nadopunjuje receptima obroka koji se mogu pripremiti za školsku marendu. Nakon provedenih radionica i objave knjižice recepata ponovo je napravljena analiza školskog obroka te je proveden završni anketni upitnik kako bi se dobila povratna informacija o utjecaju vršnjačkog poticanja na promjenu loših prehrambenih navika tijekom školske marende. Rezultati pokazuju da su učenici u visokom postotku od gotovo 80 % imali loš izbor namirnica za školsku marendu te da je učestalost konzumacije voća bila manja od 20 %, dok niti jedan učenik za obrok nije imao uključeno povrće. Nakon provedenih edukacija i dostupnosti knjižice s primjerima zdravih obroka kod 85,7 % učenika, prema njihovoj osobnoj procjeni, dogodilo se poboljšanje u izboru namirnica za školsku marendu.