Lidija Rudić profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti u Osnovnoj školi Jurja Barakovića, Ražanac. Doktorandica je doktorskog studija Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je znanstvenih i stručnih radova iz područja odgoja i obrazovanja. Sudjeluje na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama. Kao jedna od predstavnica hrvatskog obrazovnog sustava, sudjelovala je i u okruglim stolovima o obrazovanju na međunarodnim konferencijama u Sloveniji. Područja njezinog znanstvenoga interesa jesu metodika nastave, didaktika i psihologija odgoja i obrazovanja. Voditeljica je brojnih školskih projekata od kojih su neki predstavljeni na konferencijama (CUC2018, CUC2021, ENTER2021). Osmislila je školski projekt koji je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu financiranja projekata izvannastavnih aktivnosti.

Marina Marić, magistra primarnog obrazovanja (smjer ICT), učiteljica je informatike u Osnovnoj školi Starigrad i Osnovnoj školi Jurja Barakovića, Ražanac. Kontinuirano se educira o temama vezanima za učenje i poučavanje uz upotrebu IKT-a. Stečena znanja i postignuća koja ostvaruje s učenicima prenosi kolegama na organiziranim predavanjima i radionicama. Voditelj je projekta e-škole u svojoj školi te nositeljica tri radionice/projekta IT-naš zajednički smjer. Voditeljica je projekta „Korelacija Informatike, Hrvatskog jezika i Prirode/Biologije“ (CUC 2018.) Cilj joj je surađivati s više škola prilikom realizacije projekata i uključiti što više učenika i kolega nastavnika/stručnih suradnika iz različitih područja. Mentorica je na natjecanjima i član komisije na natjecanjima iz predmeta Informatika.

Sažetak predavanja: Predavanjem će se demonstrirati praktični primjeri korelacije nastavnih predmeta Informatike i Hrvatskoga jezika. Korelacijom navedenih predmeta učenici su savladali planirane ishode obaju predmeta koristeći se digitalnim alatima koje su usvojili na nastavi informatike. Učenici su s učiteljicama putem OFFICE 365 programa međusobno dijelili ispunjene zadaće i od učiteljica dobivali povratnu informaciju za svoj rad. Zadatke koje su učenici riješili, učiteljice su pregledale i vrednovale zajednički, ali svaka za svoj nastavni predmet. Na ovaj način je postignuto da učenici, koristeći usvojena znanja iz jednog nastavnog predmeta, ta ista znanja ponavljaju u drugom nastavnom predmetu. Ovakvim pristupom učenici koriste iste sadržaje za učenje različitih stvari, čime se njihovo znanje dodatno utvrđuje. Budući da se bitni sadržaji navedenih predmeta na ovaj način sažimaju i povezuju, potiče se stvaranje kompleksnih kognitivnih veza, čime obuhvaćeno gradivo ostaje dostupno za primjenu u različitim situacijama, a stečeno znanje je dugotrajnije i primjenjivije. Tijekom ovakvog načina rada od učenika se često tražila povratna informacija i poticalo ih se na izbor više različitih alata za prikaz rezultata. Kroz ovakav pristup nastavnom procesu, učenici ponavljaju i uvježbavaju sadržaje iz jednog predmeta dok obrađuju sadržaje iz drugog predmeta.