Enter↵ program

Nosivi uređaji, senzori i laboratorijski biomarkeri danas proizvode više podataka o ljudskom tijelu nego ikad prije – o snu, oporavku, metabolizmu, opterećenju i biološkoj dobi. Pitanje više nije možemo li nešto izmjeriti, nego što izmjereno zapravo znači, koliko mu smijemo vjerovati i kako ga odgovorno koristiti u znanosti, sportu i skrbi za zdravlje.

Upravo tim pitanjima bavi se sekcija pozvanih predavanja projekta FLIP. U njoj će međunarodno priznati znanstvenici iz Katara, Tunisa, Italije i Hrvatske podijeliti svoja iskustva s konferencijskom publikom: od pouzdanosti i preciznosti nosivih uređaja i njihova mjesta u istraživanjima, preko spavanja i oporavka kao temelja dugoročne izvedbe i zdravlja, do biomehaničke i funkcionalne procjene te kliničkih istraživanja oporavka i wellnessa.

Simpozij povezuje nekoliko svjetova koji se rijetko susreću u istoj prostoriji – sportsku znanost, kliničku praksu, znanost o starenju i tehnologiju – i time izravno odgovara na ovogodišnju temu konferencije Enter connects: suradnju na svim razinama. Namijenjena je istraživačima, studentima, trenerima, liječnicima, fizioterapeutima i svima koji u radu koriste ili planiraju koristiti tehnologije praćenja zdravlja i izvedbe, a posebno mladim stručnjacima koji tek grade svoju karijeru.

Suvremeno obrazovanje zahtijeva razvoj kompetencija učenika za odgovorno suočavanje s okolišnim, tehnološkim i društvenim izazovima. U tom procesu važnu ulogu ima ravnatelj koji pedagoškim vođenjem i učinkovitim rukovođenjem stvara uvjete za unapređivanje kvalitete nastave, primjenu inovativnih pristupa i razvoj kulture škole usmjerene održivosti. Cilj istraživanja bio je ispitati doprinos eksperimentalne nastave kemije razvoju kemijske i znanstvene pismenosti, kritičkog mišljenja i svijesti učenika o održivom razvoju, uz isticanje uloge ravnatelja u njezinu poticanju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 učenika četvrtog razreda Gimnazije Velika Gorica koji su sudjelovali u laboratorijskim aktivnostima. Nakon aktivnosti učenici su ispunili anonimni evaluacijski upitnik. Rezultati pokazuju da eksperimentalni rad poboljšava razumijevanje kemijskih procesa, povećava interes za kemiju i potiče povezivanje znanja sa stvarnim problemima. Zaključno, ravnateljsko vođenje, osiguravanje resursa, podrška nastavnicima i poticanje inovacija važni su za razvoj suvremene nastave kemije i obrazovanja za održivi razvoj.

Projekt „Omiški kod zdravlja“ odgovara na suvremeni val zdravstvenih dezinformacija na društvenim mrežama, a svoju snagu crpi iz duboke povezanosti s lokalnom zajednicom i iznimnom medicinskom baštinom grada Omiša. Oslanjajući se na svjetska postignuća svojih sugrađana – poput pionirskih transplantacija bubrega prof. dr. Ljubomira Čečuka i izuma Sumameda znanstvenice Gorjane Radobolje-Lazarevski – projekt učenicima približava znanost kroz priče iz vlastite sredine. Kroz suradnju sa Zakladom Ana Rukavina, inicijativa snažno promiče humanost, solidarnost i važnost darivanja organa i matičnih stanica, spajajući lokalnu tradiciju, znanstvenu izvrsnost i empatiju kako bi mlade pripremila za sigurno snalaženje u informacijskom prostoru.

Suvremeni obrazovni sustav zahtijeva aktivnu implementaciju ekološke pismenosti radi očuvanja okoliša. Cilj ovog predavanja je prikazati realizaciju ishoda održivog razvoja kroz zajednički projekt učenika III. gimnazije iz Splita i Gimnazije dr. Mate Ujevića iz Imotskog. Istraživački postupak realiziran je kroz dvije korelirane faze: anketno ispitivanje navika građana i školske populacije o e-otpadu te aplikativnu provedbu promotivno-edukativne kampanje. Predavanje prenosi stručna znanja o menadžmentu elektroničkog otpada i ekotoksičnosti baterija te razvija vještine primjene modela vršnjačke edukacije i izrade didaktičkih materijala. Sudionici će ovim predavanjem dobiti uvid u izvrstan primjer dobre prakse koji pokazuje kako horizontalno povezivanje škola i transformacija teorije u praktično društveno djelovanje potiče razvoj kritičkog mišljenja i građanske odgovornosti kod mladih.

Zajednički projekt Gimnazije Karlovac i Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka za cilj je imao istražiti značaj kulturne baštine u razvoju turizma i njezin potencijal za održivi razvoj lokalnih zajednica. Projektom se nastojalo pokazati kako kulturna baštine ne pripada prošlosti, već je ona atraktivan alat za brendiranje određenih prostora. Istaknut problem zbog kojih je projekt potaknut jest proširenost površnog poznavanja lokalne povijesti među mladima i čest zazor od starije hrvatske književnosti. Učenici su stoga koristili takve tekstove i određene povijesne događaje kako bi njima brendirali Karlovac i Rijeku. Osmišljene aktivnosti poticale su međuvršnjačko poučavanje i vrednovanje, njegovanje timskog rada i suradnju među školama te su u skladu s postojećim trendovima kao što su interaktivnost, održivi razvoj, održivi turizam, odmak od masovnog turizma… Ideja brendiranja gradova pomoću književnopovijesnih razdoblja inovativan je primjer kako naučeno znanje primijeniti u konkretnim situacijama. Učenici i mentori bili su aktivno uključeni u proces brendiranja – od SWOT analize.

Suvremena škola sve se više usmjerava na cjelovit razvoj učenika, pri čemu promicanje zdravlja, zdravstvena pismenost i suradnja s lokalnom zajednicom predstavljaju važne elemente kvalitete ustanove. Cilj rada je prikazati model višegodišnje suradnje VII. gimnazije Zagreb i Škole za medicinske sestre Vinogradska u okviru projekta „Učenici učenicima“ i mreže Schools for Health in Europe (SHE), s naglaskom na ulogu ravnatelja u pokretanju, koordiniranju i održavanju suradnje. Od 2023. godine više od 300 učenika sudjelovalo je u interaktivnim radionicama o mentalnom i fizičkom zdravlju. Rad se temelji na analizi školske i projektne dokumentacije, godišnjih planova, kurikuluma, izvješća i materijala te iskustvima provedbe aktivnosti. Rezultati pokazuju doprinos razvoju zdravstvene pismenosti, učeničkih kompetencija i suradničke kulture. Zaključno, ravnatelj ima ključnu stratešku ulogu u povezivanju institucija, ljudi i resursa, osiguravanju kontinuiteta te stvaranju održivih partnerstava usmjerenih kvaliteti škole i dobrobiti učenika.

Ovo izlaganje prikazuje kako je škola bila pokretač i nositelj niza aktivnosti koje su povezale susjedne škole i druge učitelje s Hrvatskim fotosavezom, Hrvatskim savezom CB radioamatera, Hrvatskim radioamaterskim savezom te Hrvatskim astronautičkim i raketnim savezom.
Školi je kroz suradnje i partnerstva s udrugama tehničke kulture omogućena nabavka opreme i unaprjeđenje rada učitelja.
Sve ove suradnje i aktivnosti su nam pružile uvid i jasniji probir darovitih i potencijalno darovitih učenika. Učenici i učitelji sudjelovali su u radionicama raketodelarstva, radioamaterizma, fotografije i prometne edukacije. Posebno ističemo projekt sadnje pametnog vrta za koji smo osvojili nagradu kao i uspješno proveden ESG Junior projekt u suradnji s lokalnom zajednicom. Ključ našeg modela jest dvosmjerna sinergija — dok partneri osiguravaju resurse i stručna znanja, škola pruža okruženje i rad s učenicima. Rezultati, iskustva i nova znanja ne ostaju unutar učionice, već se trajno dijele s čitavom zajednicom na dobrobit svih sudionika.

Društvene mreže jedan su od dominantnih izvora informiranja mladih, ali istodobno predstavljaju prostor širenja lažnih vijesti, manipulativnih sadržaja i dezinformacija. Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati razinu kritičkog mišljenja učenika te njihovu sposobnost razlikovanja vjerodostojnih od nepouzdanih informacija. Istraživanje su provele učiteljice u OŠ oca Petra Perice, Makarska, i OŠ dr. Franje Tuđmana, Brela, na uzorku 60 učenika 7. i 8. razreda. Provedene su početna i završna mrežna anketa, između kojih su realizirane aktivnosti usmjerene na razvoj kritičkog promišljanja. Upitnik je obuhvatio pitanja o korištenju društvenih mreža, provjeri izvora, prepoznavanju sumnjivih sadržaja te reakcijama na lažne vijesti, uz konkretne primjere iz Hrvatskog jezika i Povijesti. Rezultati pokazuju učestalu izloženost netočnim informacijama i rijetku primjenu sustavnih strategija provjere izvora. Istraživanje potvrđuje važnost škole u razvoju medijske i digitalne pismenosti učenika.

Kako od jednog međunarodnog obrazovnog programa nastaje pravi ekosustav suradnje? Kroz deset godina provedbe programa Škola ambasador Europskog parlamenta (EPAS) povezivali smo učenike, nastavnike i škole, ali i sam EPAS s nastavom različitih nastavnih predmeta i građanskim odgojem, eTwinningom, Erasmus+ projektima, lokalnim institucijama i učeničkim inicijativama.

Na primjeru IV. gimnazije “Marko Marulić” biti će prikazani konkretni primjeri suradnje hrvatskih EPAS škola te povezivanja s europskim partnerima kroz zajedničke projekte, susrete, radionice i druge aktivnosti. Uz dobre primjere, podijelit ćemo i izazove na koje smo nailazili te iskustva koja smo pritom stekli.

Sudionici će dobiti ideje kako različite programe, projekte i partnere povezati u mrežu koja učenicima otvara prostor za suradnju, aktivno građanstvo i učenje izvan granica vlastite učionice i škole.

Projekt €duFinance proveden je tijekom školske godine 2025./2026. u Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar i Srednjoj školi Ivan Švear Ivanić Grad s učenicima prvih razreda u okviru modula Uvod u osobne financije. Cilj projekta bio je razvijati financijsku pismenost, odgovorno upravljanje novcem i sposobnost donošenja promišljenih financijskih odluka. Učenici su sudjelovali u predavanjima, edukativnim podcastima, financijskom praktikumu, simulacijama financijskih odluka te izradi osobnih financijskih planova i proračuna. Kroz iskustveno i suradničko učenje razvijali su financijsku odgovornost, komunikacijske vještine i kritičko promišljanje. Posebna aktivnost bila je izrada ekoloških kasica-prasica od recikliranih materijala, čime su povezani financijska pismenost, kreativnost i održivi razvoj. Projekt je osnažio učenike za odgovorno upravljanje osobnim financijama i sigurniju budućnost. Ishodi projekta uključuju razumijevanje temeljnih financijskih pojmova, planiranje osobnog proračuna, razlikovanje potreba i želja, odgovorno upravljanje financijskim resursima, razvoj financijske odgovornosti te primjenu stečenih znanja i vještina u svakodnevnim životnim situacijama i budućem profesionalnom razvoju.

Predavanje predstavlja projekt „Čuvari baštine“, namijenjen darovitim učenicima osnovne škole, odobren i financiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske. Cilj projekta bio je razvijati kreativnost, istraživačke vještine, višejezičnost i interkulturalne kompetencije povezivanjem hrvatskog i talijanskog jezika, umjetnosti i kulturne baštine. Projekt je proveden kroz istraživački i projektni rad, jezične i kreativne aktivnosti te suradnju s lokalnom zajednicom i stručnjacima. Učenici su istraživali hrvatske i talijanske legende, interpretirali ih na suvremen način te stečena znanja primijenili u izradi dvojezične hrvatsko-talijanske slikovnice. Predavanje prikazuje razvoj projekta od početne ideje i planiranja do provedbe i završnog proizvoda, uz konkretne primjere aktivnosti. Sudionici će upoznati mogućnosti interdisciplinarnog projektnog rada s darovitim učenicima te dobiti primjenjive ideje za poticanje njihove kreativnosti, samostalnosti, istraživačkog mišljenja i aktivnog sudjelovanja u učenju.

Mikroplastika je danas prisutna u morskim ekosustavima od površine do najvećih dubina, a sve češće i u hrani koju jedemo i vodi koju pijemo. Pitanje više nije postoji li problem, nego koliko duboko seže, što znamo o njegovim posljedicama po more i zdravlje ljudi te što svatko od nas, od znanosti do industrije i pojedinca, može učiniti da se stanje popravi.

Upravo tim pitanjima bavi se set predavanja posvećen očuvanju mora i opasnostima mikroplastike. Stručnjaci će podijeliti iskustva o izvorima i putovima mikroplastike, njezinu utjecaju na morski svijet i zdravlje ljudi te o rješenjima koja već daju rezultate, od istraživanja i tehnoloških inovacija do odgovornog upravljanja otpadom.

Set povezuje znanost, tehnologiju i zaštitu okoliša, što izravno odgovara ovogodišnjoj temi konferencije Enter connects: suradnji na svim razinama. Namijenjen je istraživačima, studentima, stručnjacima iz industrije i javne uprave te svima kojima je stalo do budućnosti mora, a posebno mladima koji će o njoj odlučivati.

Suvremeni način života ubrzan je te najvećim dijelom usmjeren na aktivnosti u digitalnom okruženju, dok se sve češće događa da briga za vlastito tijelo ostaje po strani. Prema rezultatima istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska” (2021./2022.) svako treće dijete u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu (36,1% u dobi između 8,0 i 8,9 godina).
Nadalje, vrlo dobro znamo kako upravo škola, kroz iskustveno i aktivno učenje, ima važnu ulogu poticanja zdravih stilova života te kako učenici zdrave navike najbolje usvajaju kad ih se istima izlaže kroz praktične aktivnosti i igru u školskom okruženju. Vodeći se time školska pedagoginja i učitelj razredne nastave tijekom nastavne godine organiziraju školske sportske aktivnosti koje za cilj imaju poticati stvaranje kulture zdravoga življenja kod učenika, a sve uz suradnju s članovima lokalne zajednice (treneri/ce lokalnih sportskih klubovima) te članovima školskoga kolektiva različitih profila.

Cilj predavanja je prikazati kako se kroz dvogodišnji izvannastavni projekt i rad skupine „STEM istraživači” može sustavno poticati interes učenika za znanost. Cilj je na konkretnim primjerima pokazati kako uska suradnja nastavnika i timski rad učenika pretvaraju teorijsko znanje u trajne, praktične vještine.
Nastava se temeljila na istraživačkom učenju, radionicama i terenskim aktivnostima (Hrašćina, Hiža eksperimentov, muzeji). Učenici su kroz timske izazove: praktično primjenjivali Talesov poučak, određivali geografsku širinu i istraživali zlatni rez, konstruirali Da Vincijev most, anemometre, camere obscure, origami modele i tornjeve od špageta, istraživali period njihala, aerodinamiku, masu CO2 u šumećim tabletama te isplativost izrade kruha.
Projekt je kod učenika razvio istraživački duh, kritičko mišljenje, kreativnost, inženjerski pristup i izražene suradničke vještine.
Sudionici će ovim predavanjem dobiti praktične smjernice kako osmisliti, organizirati i provesti vlastiti međupredmetni STEM projekt, te dobiti ideje za povezivanje terenske nastave, eksperimenata i praktičnog rada u cjelovit, učenicima privlačan obrazovni program.

Što se dogodi kad školska knjižnica odluči da joj krov više nije potreban? Ovo predavanje priča o tome kako je šumska pedagogija, rođena kroz Erasmus+ suradnju, iz jedne knjižničarske ideje prerasla u projekt koji povezuje stručnu službu i učitelje, razrednu i predmetnu nastavu te osnovnu školu iz Slovenije s kojom je uspostavljeno partnerstvo u učenju izvan učionice. Umjesto police s knjigama – stablo. Umjesto tišine – šuštanje lišća i glasno učenje. Saznat ćete kako je knjižnica, mjesto za koje se misli da zna samo šaptati, postala pokretač interdisciplinarnog i međunarodnog projekta i kako svaka škola, uz dobre suradnike, može učiniti nešto slično. Predavanje nudi konkretan recept: korake, izazove, “aha” trenutke i ideje za sve koji žele izvesti učenje
izvan četiri zida.

Cilj predavanja je prikazati kako suradnja učitelja Matematike i Geografije može učenicima omogućiti smisleno povezivanje znanja dvaju nastavnih predmeta sa stvarnim životnim situacijama. Kroz aktivnosti namijenjene učenicima od 5. do 8. razreda prikazat će se primjeri prikupljanja, obrade, prikazivanja i interpretacije podataka te donošenja zaključaka na temelju relevantnih izvora. Učenici, primjerice, uspoređuju kupovnu moć stanovnika različitih država istražujući koliko se jednakih proizvoda može kupiti za prosječnu plaću te rezultate prikazuju dijagramima i interpretiraju iz matematičke i geografske perspektive. Aktivnosti uključuju istraživački rad, rad s digitalnim izvorima, uspoređivanje podataka, izradu grafičkih prikaza i argumentiranje zaključaka. Takvim interdisciplinarnim pristupom razvijaju matematičku i geografsku pismenost, kritičko mišljenje, zaključivanje, rad s podacima i rješavanje problema. Sudionici će upoznati konkretne, odmah primjenjive aktivnosti te dobiti ideje za planiranje vlastite međupredmetne suradnje i stvaranje nastave u kojoj učenici povezuju znanja umjesto da ih promatraju kao odvojene sadržaje.

U odgovoru na izazove rada s darovitim učenicima, važnu ulogu ima suradnja učitelja i stručnih suradnika, ali i povezivanje šire zajednice. Cilj je predavanja prikazati primjer suradnje stručne suradnice psihologinje i učiteljice razredne nastave iz dviju osnovnih škola u osmišljavanju i provedbi podrške potencijalno darovitim učenicima, ali i učiteljima. Suradnja se odvijala na dvjema povezanim razinama. Na prvoj su razini provedene različite radionice za potencijalno darovite i visokomotivirane učenike. Iskustva stečena u prvoj razini putem neposrednog rada s učenicima uz ranije završene edukacije o radu s darovitim učenicima bila su polazište za drugu, posrednu razinu učenicima kroz edukaciju i osnaživanje učitelja. U predavanju će biti prikazan način uspostave suradnje, podjela uloga i rezultat dvije različite stručne perspektive. Sudionici će predavanjem upoznati primjer povezivanja škola, a istovremeno i dviju stručnih uloga, dobiti uvid u mogućnosti zajedničkog planiranja podrške učenicima i učiteljima te dobiti primjenjive ideje za obogaćivanje i diferencijaciju nastave.

Predavanje prikazuje kako istraživačka nastava matematike i fizike može odgovoriti na potrebe darovitih učenika pružajući im prostor za samostalno postavljanje pitanja, otkrivanje obrazaca, oblikovanje pretpostavki i argumentirano zaključivanje. U središtu su konkretni primjeri iz nastavne prakse provedeni u radu s darovitim učenicima, u kojima se polazi od problemskih situacija iz svakodnevnog života, a znanje se gradi predviđanjem, eksperimentiranjem, matematičkim modeliranjem i usporedbom različitih strategija. Posebna se pozornost posvećuje otvorenim zadatcima koji omogućuju različite pristupe rješavanju te potiču kreativnost, kritičko mišljenje, metakogniciju i generalizaciju. Prikazat će se i uloga nastavnika koji usmjerava istraživački proces bez nuđenja gotovih rješenja. Sudionici će dobiti primjenjive ideje za osmišljavanje izazovnih istraživačkih aktivnosti koje darovitim učenicima omogućuju dublje razumijevanje matematike i fizike.

Cilj predavanja je prikazati primjenu modela razvijenog u sklopu Erasmus+ projekta LUMOS, koji spaja područja društveno-emocionalnog učenja (SEL), STE(A)M-a, umjetne inteligencije (AI) i rada s darovitim učenicima. Predavanje objašnjava kako inkluzivnim pristupom – utemeljenim na načelima Univerzalnog dizajna za učenje (UDL) – pružiti prilagođena obrazovna iskustva darovitim učenicima u redovitim razrednim odjelima, uz istovremeno poticanje motivacije, dobrobiti i akademskog napretka svih učenika. Zaključak: Sudionici dobivaju praktičan okvir za primjenu AI, UDL i STE(A)M metoda s darovitima.

Primjer dobre prakse prikazuje suradnju dviju škola različitih iskustava u području poduzetništva. Suradnja je započela anketom kojom je utvrđena razina učeničkog predznanja o poduzetništvu i financijama, a nastavila se online susretom tijekom kojeg su učenici poduzetničke škole postali vršnjački mentori. Dijeljenjem znanja i iskustava potaknuli su razvoj komunikacijskih, suradničkih i prezentacijskih vještina. Stečena znanja integrirana su u nastavu matematike petoga razreda kroz sadržaje povezane s novcem i financijskim odlučivanjem. Pokretanjem natjecanja Financijska liga učenici su rješavali problemske situacije iz svakodnevnog života, planirali kupnju, razlikovali potrebe od želja, donosili odluke o štednji i planirali putovanja. Time su razvijali financijsku i matematičku pismenost, kritičko mišljenje, donošenje odluka i odgovorno upravljanje resursima. U pripremi za natjecanje izradili su edukativne igre uz pomoć umjetne inteligencije, razvijajući kreativnost, digitalne kompetencije i sposobnost stvaranja vlastitih obrazovnih sadržaja.

Predavanje prikazuje školske priredbe kao vrijedan oblik rada s darovitim i visokomotiviranim učenicima u razrednoj nastavi. Cilj je prikazati kako se kroz dramske, glazbene, plesne i scenske aktivnosti mogu razvijati kreativnost, komunikacijske kompetencije, samostalnost, odgovornost, suradnja i izražajni potencijali učenika. Posebna se pozornost posvećuje individualizaciji zadataka, diferenciranju uloga te uključivanju učenika u osmišljavanje, pripremu i izvedbu programa. Stručno predavanje temelji se na primjerima dobre prakse i iskustvima suradnje s Gradom Dugo Selo, Zagrebačkom županijom, drugim osnovnim školama, dječjim vrtićima te ustanovama lokalne zajednice. Takav pristup omogućuje darovitim učenicima predstavljanje vlastitih sposobnosti u autentičnim situacijama, razvoj samopouzdanja i osjećaja pripadnosti zajednici. Uloga učitelja pritom je mentorska, usmjerena na prepoznavanje potencijala, pružanje podrške i stvaranje prilika za javno predstavljanje učeničkih postignuća. Sudionici će ovim predavanjem steći konkretna znanja i primjenjive pedagoške i didaktičke smjernice za planiranje školskih priredbi koje potiču darovitost, kreativnost, suradničko učenje i međuinstitucionalno povezivanje u suvremenom odgojno-obrazovnom kontekstu škole.

Dva projekta i radionicu koji će biti prezentirani na predavanju objedinjuje zajednička ideja – suradnja među školama i kolegama različitih struka oko matematike kao predmeta koji prožima svakodnevni život. Projekt BUS ZNANJA rezultat je međuškolske suradnje triju škola, u sklopu koje su učenici izrađivali plakate s matematičkom tematikom koje su putem Prometovih autobusa prezentirali građanima . Projekt ANALIZIRAJ OVO predstavljao je međupredmetnu korelaciju matematike, fizike, psihologije i hrvatskoga jezika: učenici su uz mentorstvo nastavnica istraživali latinske korijene stručnog nazivlja i uporabu u pojedinim predmetima, a rezultate prikazivali na plakatima izloženima u školi.
Radionica za nastavnike, održana sa školskom psihologinjom , o DISLEKSIJI, DISGRAFIJI I DISKALKULIJI, bila je usmjerena na prepoznavanje simptoma i primjenu digitalnih alata u podršci učenicima.
Sudionici će ovim predavanjem steći konkretne primjere dobre prakse koji potiču razvoj digitalnih kompetencija, timskog rada i primijenjenog razumijevanja matematike te poticaj za implementaciju srodnih projekata u vlastitim ustanovama.

Identifikacija darovitosti tek je početak. Pravo pitanje za školu jest: što učiniti nakon što prepoznamo potencijal učenika? U predavanju ćemo prikazati iskustva suradnje s osnovnim školama u razvoju sustavne podrške potencijalno darovitim i darovitim učenicima: od procesne identifikacije i interpretacije potreba učenika do planiranja i provedbe konkretnih oblika podrške. Na primjerima suradnje prikazat ćemo kako se rezultati identifikacije mogu pretočiti u obogaćivanje nastave, mentorski rad i kratke istraživačke projekte učenika te kako u proces uključiti učitelje, stručnu službu i druge dionike škole. Posebno ćemo se osvrnuti na izazove koji se javljaju u praksi: kako povezati identifikaciju s intervencijom, kako oblikovati primjerenu razinu izazova i kako osigurati da podrška učeniku ne ostane samo na individualnom entuzijazmu pojedinca. Sudionicima ćemo predstaviti model suradnje i konkretne primjere koji mogu poslužiti kao polazište za razvoj vlastite školske prakse.

Cilj predavanja je prikazati model međuškolske suradnje i terenske nastave kojim se matematika povezuje sa svakodnevnim životom. Kroz autentično okruženje grada Splita, potencijalno darovitim učenicima iz OŠ Žnjan-Pazdigrad i OŠ Skalice omogućen je rad na izazovnijim zadacima.
Inovativni pristup obuhvaća integraciju digitalne tehnologije, pri čemu učenici samostalno kreiraju i rješavaju digitalne sadržaje, kvizove i misije putem web alata. Radom u mješovitim timovima potiče se suradničko učenje, komunikacija te razvoj socijalnih i digitalnih kompetencija.
Sudionici će ovim predavanjem dobiti praktične primjere i smjernice kako organizirati iskustvenu, tehnološki obogaćenu terensku nastavu te kako uspješno povezati učenike različitih osnovnih škola u svrhu razvoja potencijalne darovitosti i logičkog zaključivanja učenika.

Predavanje predstavlja rezultate međunarodnog Erasmus+ projekta Virtual Reality for Tourism (VR4T) unutar kojeg je, kroz međusektorsku suradnju partnera iz pet država, razvijen besplatni online tečaj za nastavnike i turističke djelatnike. Cilj izlaganja je prikazati kako ovaj e-tečaj, strukturiran u šest modula (od uvoda u VR i alata, do mekih vještina i održivog turizma), osposobljava korisnike za primjenu VR-a u turizmu. Predavanje ne promovira tehnologiju radi tehnologije, već nudi konkretan otvoreni obrazovni resurs (OER) koji sadrži posebne lekcije za nastavnike kako svaki modul obraditi u nastavi s učenicima. Kroz 15 minuta, sudionici će dobiti uvid u sadržaj tečaja koji obiluje primjerima, uključuje 75 videozapisa i 35 kvizova, te jasne upute kako mu besplatno pristupiti i iskoristiti ga za modernizaciju strukovnog obrazovanja i pripremu učenika za suvremeno tržište rada.

Talent sam po sebi nije dovoljan ako sustav oko učenika ne djeluje usklađeno. Sportski daroviti učenici istodobno odgovaraju na zahtjeve škole, treninga, natjecanja, putovanja i oporavka, zbog čega se njihov razvoj sve češće promatra kroz koncept dvojne karijere. Rad analizira ulogu škole, trenera i roditelja u stvaranju održivog sustava podrške, oslanjajući se na suvremenu znanstvenu i stručnu literaturu te relevantne europske dokumente. Posebno se izdvajaju nedostatak vremena, izostanci s nastave, školsko opterećenje i slaba usklađenost obrazovnog i sportskog okruženja. Nasuprot tomu, prilagodljivost obrazovnog procesa, pravodobna komunikacija, podrška obitelji i trenera te individualizirani pristup olakšavaju usklađivanje obveza. Predlaže se suradnički model u kojem je učenik u središtu, a škola, obitelj i sportsko okruženje djeluju kao povezani izvori podrške cjelovitom razvoju.

Kako izgleda suradnja kada se oko zajedničkog cilja povežu znanstvenici, popularizatori znanosti, stručnjaci i učitelji matematike? Predavanje donosi dva primjera dobre prakse – Sat za znanost i ekipno matematičko natjecanje nauMATiKA. Sat za znanost okuplja stručnjake iz različitih područja koji učenicima približavaju aktualne znanstvene teme, istraživanja i zanimanja te potiču znatiželju, postavljanje pitanja i kritičko promišljanje. nauMATiKA nastaje suradnjom učitelja matematike koji zajednički osmišljavaju zadatke, pravila i natjecateljski koncept usmjeren na timski rad, strategije rješavanja problema i primjenu matematičkog znanja. U predavanju će biti predstavljeni razvoj i organizacija oba projekta, modeli suradnje, iskustva iz provedbe, izazovi, reakcije učenika i mogućnosti daljnjeg razvoja. Sudionici će dobiti konkretne ideje kako povezivanjem različitih ljudi, znanja i perspektiva osmisliti aktivnosti koje nadilaze granice pojedinog predmeta, jačaju profesionalnu suradnju i učenicima stvaraju autentično iskustvo učenja, istraživanja i zajedničkog rješavanja izazova. Oba projekta pokazuju kako kvalitetna suradnja može postati snažan pokretač motivacije, znatiželje i učenja učenika.

Cilj predavanja je prikazati primjer interdisciplinarne suradnje nastavnika fizike i ekonomske skupine predmeta u razvoju financijske pismenosti učenika u kontekstu modularne nastave. Polazeći od Wall Streeta kao autentičnog i učenicima izazovnog konteksta, učenici kroz suradničke, problemske i istraživačke aktivnosti povezuju znanja i načine razmišljanja iz fizike s ekonomskim konceptima financijskih tržišta, ulaganja, prinosa i rizika. Analiziraju kretanje vrijednosti financijskih instrumenata, interpretiraju podatke i grafičke prikaze, prepoznaju promjene i obrasce, uspoređuju scenarije te argumentirano donose financijske odluke. Interdisciplinarnim pristupom razvijaju financijsku, matematičku i znanstvenu pismenost, kritičko mišljenje te analitičke i komunikacijske vještine. Predavanje pokazuje mogućnosti povezivanja ishoda različitih nastavnih područja u modularnoj nastavi kroz suradnju nastavnika i učenika te stvaranje smislenog i iskustvenog učenja. Sudionici će upoznati konkretne aktivnosti i primjenjiv model interdisciplinarne nastave koji mogu prilagoditi vlastitim predmetima, učenicima i nastavnom kontekstu.

Cilj ovog predavanja je govoriti o relativno čestoj pojavi kod darovitih učenika – perfekcionizmu. Bit će predstavljene radionice provedene s darovitim učenicima viših razreda osnovne škole, usmjerene na razlikovanje zdravog i nezdravog perfekcionizma, razvoj rastućeg mentalnog sklopa, samorefleksije, psihološke otpornosti i konstruktivnih strategija suočavanja sa strahom od pogreške i neuspjeha. Sudionici će kroz konkretne primjere aktivnosti, poput rada na kognitivnim obrascima, istraživanja neuspjeha poznatih osoba, escape rooma i izrade kartica suočavanja, dobiti ideje za provođenje vlastitih aktivnosti s darovitim učenicima. Predavanjem će se osvijestiti važnost stvaranja sigurnog okruženja u kojem je pogreška dio učenja, a ne pokazatelj neuspjeha.

Predavanje prikazuje nastavak uspješne suradnje dviju učiteljica, škola i učenika. Nakon lanjskog projekta „Povezani geometrijom” sa sedmim razredima, suradnja se nastavila kroz projekt „Ostajemo povezani”. U prvoj godini, baveći se mnogokutima, krugom i kružnicom, učenici su izrađivali logotipe projekta, osmišljavali zadatke i slali ih vršnjacima druge škole na rješavanje, uz naglasak na vrednovanju matematičke komunikacije. U ovogodišnjem nastavku s osmašima kroz temu Geometrijska tijela, fokus je na rješavanje problema. Učenici su u skupinama osmislili lokacije od geometrijskih tijela, izradili precizne upute za modele te oblikovali zadatke oplošja i volumena. Uslijedila je ponovna razmjena: učenici jedne škole izrađivali su modele i rješavali zadatke vršnjaka iz druge škole. Izlaganje donosi korake planiranja, povezivanje ishoda s pokazateljima ostvarenosti te analitičku rubriku za vrednovanje.

Cilj predavanja je prikazati primjer dobre prakse u kojem se kroz projekt „Mala školska solarna elektrana” povezuju teorijska znanja, praktična nastava, održivi razvoj i suradnja s gospodarstvom. Sudionici će se upoznati s fazama planiranja, izrade i puštanja u rad autonomne solarne elektrane te s načinima aktivnog uključivanja učenika u montažu, povezivanje i ispitivanje sustava. Poseban naglasak bit će na razvoju strukovnih kompetencija, praktičnih vještina, samostalnosti, odgovornosti i sposobnosti rješavanja stvarnih tehničkih problema. Predavanje će pokazati kako se projektna nastava može povezati sa završnim radovima učenika, međupredmetnim sadržajima i suradnjom s tvrtkama kroz donacije i stručnu podršku. Sudionici će steći ideje za provedbu sličnih projekata u vlastitim školama te za korištenje izrađenog sustava kao trajnog nastavnog pomagala. Zaključno će biti predstavljene mogućnosti nadogradnje sustava i njegova dugoročnog korištenja u obrazovanju za obnovljive izvore energije i održivi razvoj. Uz naglasak na povezivanje škole, učenika, nastavnika i gospodarskog sektora u zajedničkom učenju.

Odjel za matematiku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu i Splitsko matematičko društvo već dugi niz godina surađuju u osmišljavanju i provedbi različitih aktivnosti usmjerenih na učenike, nastavnike i širu zajednicu. Od popularizacije matematike i rada s učenicima do stručnih aktivnosti za nastavnike, ta je suradnja tijekom godina poprimala različite oblike, razvijajući se u skladu s potrebama i novim idejama.
U predavanju ćemo, kroz odabrane primjere, pokazati što se sve može ostvariti kada se povežu ljudi koje, osim matematike, povezuje želja da je približe drugima. Pokazat ćemo kako su se neke naše aktivnosti razvijale i mijenjale kroz godine, što smo pritom naučili jedni od drugih te zašto nam je suradnja i danas važna. A kako dobre ideje često vode prema novima, zavirit ćemo i u ono što se tek kuha – neke nove aktivnosti koje će proizaći iz ove suradnje.

Predavanje „Kad se spoje ljudi, nastava klikne!“ predstavlja primjere dobre prakse inovativnog pristupa strukovnom obrazovanju, utemeljenog na suradnji učenika, nastavnika, međunarodnih partnera i obrazovnih institucija. Kroz konkretne primjere prikazat će se kako timski rad učenika, intermodularno povezivanje nastavnih sadržaja i projektno učenje omogućuju smislenije povezivanje teorijskih znanja s praktičnim i autentičnim situacijama. Poseban naglasak bit će na iskustvima stečenima kroz međunarodne eTwinning projekte, koji učenicima omogućuju suradnju, razmjenu znanja i razvoj kompetencija u europskom okruženju. Bit će predstavljena i suradnja škole s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih u procesu suvremenog opremanja škole te povezivanju tehnologije s inovativnim metodama poučavanja.
Sudionici će upoznati primjenjive ideje za razvoj suradničke i projektno usmjerene nastave te povezivanje suvremene opreme s pedagoškim ciljevima. Poruka predavanja je da inovacija ne počinje tehnologijom, nego ljudima koji su spremni surađivati, povezivati ideje i mijenjati nastavu.

Predavanje predstavlja primjer interdisciplinarnog projektnog učenja u nastavi matematike kojim se pojam broja istražuje iz matematičke, povijesne, kulturne i tehnološke perspektive. Cilj projekta bio je proširiti učeničko razumijevanje brojeva izvan standardnih kurikularnih sadržaja te potaknuti istraživačko učenje, kritičko mišljenje, povezivanje znanja i aktivnu primjenu matematike. Učenici su kroz početnu procjenu predznanja, istraživačke zadatke i suradnički rad proučavali razvoj brojevnih sustava, svojstva savršenih, obilnih i manjkavih brojeva, numerološka tumačenja te prisutnost brojeva u jeziku i kulturi. Interdisciplinarni pristup posebno je omogućio darovitim i visoko motiviranim učenicima istraživanje sadržaja izvan redovitog kurikuluma, veću razinu samostalnosti te povezivanje matematičkih interesa s drugim područjima. Rezultate su predstavili kroz igru, videozapis i mrežnu aplikaciju. Projekt pokazuje potencijal ovakvog pristupa za razvoj učeničke angažiranosti, kreativnosti i istraživačkih kompetencija te pruža model primjenjiv u različitim obrazovnim kontekstima.

Kako složene teme poput proizvodnje električne energije i obnovljivih izvora približiti djeci i mladima te povezati STEM aktivnosti, školu i lokalnu zajednicu? Predavanje donosi primjer dobre prakse u kojem se edukacija o električnoj energiji i obnovljivim izvorima povezuje s robotikom, programiranjem i praktičnim STEM aktivnostima. Djeca i mladi istražuju, izrađuju i programiraju modele, rješavaju problemske zadatke te predstavljaju vlastita rješenja, pritom razvijajući tehničke i digitalne vještine, kreativnost, suradnju i sposobnost rješavanja problema.
Poseban naglasak stavljen je na suradničko i vršnjačko učenje, povezivanje izvaninstitucionalnog STEM obrazovanja s odgojno-obrazovnim djelatnicima i lokalnom zajednicom te prijenos znanja kroz suradnju s OŠ Primorski Dolac i udrugom Jedna Mladost i javnim predstavljanjima u Podstrani te na Zelenoj fešti na Timbru, u organizaciji Udruge „Kućica sretnog djetinjstva“ i KUD-a „Karol Wojtyla“. Sudionici će upoznati mogućnosti povezivanja energetskih tema, praktičnog STEM rada i različitih oblika suradnje.

Preventivni je projekt u kojem je povezivanje i suradnja temelj svih aktivnosti. Povezuju se učenici, učitelji, roditelji, stručni suradnici, policija i lokalna zajednica kako bi zajednički razvijali sigurnije ponašanje djece u prometu i odgovarali na stvarne potrebe učenika.

Cilj projekta je razvijati prometnu sigurnost, odgovornost i sposobnost donošenja sigurnih odluka u različitim prometnim situacijama. Učenici kroz radionice, praktične aktivnosti, istraživanje, simulacije i kreativne zadatke aktivno sudjeluju u učenju i pronalaženju rješenja. Suradničkim pristupom učenici razmjenjuju iskustva, uče jedni od drugih i povezuju stečena znanja s vlastitim svakodnevnim prometnim situacijama.

Kratkoročni ishodi su bolje poznavanje prometnih pravila, prepoznavanje rizika, odgovornije ponašanje i razvijanje suradničkih vještina. Dugoročno projekt potiče trajnu primjenu sigurnosnih navika, odgovornost i kulturu sigurnog ponašanja.

Projekt pokazuje da se povezivanjem znanje pretvara u konkretno djelovanje, a zajedničkim radom stvara se sigurnije prometno okruženje za djecu, jačaju se komunikacija, povjerenje i zajednička odgovornost svih sudionika projekta.

Suvremena učionica, uz razvoj akademskih kompetencija, sve više naglašava osobni i socijalni razvoj, mentalno zdravlje i emocionalnu pismenost učenika, uz posebnu pažnju usmjerenu na darovite učenike i njihove specifične potrebe.

Predavanje predstavlja suvremene i praktično primjenjive metode usmjerene na razvoj dobrobiti, emocionalne pismenosti i socijalnih kompetencija učenika, s naglaskom na njihovu primjenu u razrednoj nastavi.

Sudionici će upoznati PERMA model pozitivne psihologije kao okvir za jačanje dobrobiti učenika te primjere kratkih radionica i aktivnosti koje se mogu integrirati u svakodnevni rad razrednog odjela.

Bit će predstavljena i metoda Blob tree, koja potiče prepoznavanje, izražavanje i prihvaćanje emocija te razvoj empatije, uz mogućnosti primjene u radu s učenicima različitih potreba i sposobnosti, uključujući darovite učenike.

Poseban naglasak stavlja se na suradnju s roditeljima i primjenu feedback sandwicha u poticanju pozitivne komunikacije te podržavanju dobrobiti učenika i izvan škole.

Cilj istraživanja bio je ispitati promjene u samoprocijenjenim psihološkim i obrazovnim kompetencijama učenika prije i nakon sudjelovanja u projektnoj nastavi. Projekt „Etnometeorologija – od pučke znanosti do učeničkog istraživanja“ proveden je tijekom jedne školske godine u Obrtnoj tehničkoj školi Split kao matičnoj školi, u suradnji sa Školom likovnih umjetnosti Split i Prirodoslovnom školom Split. U okviru projekta provedeno je pretest–posttest istraživanje kojim su ispitane motivacija, zadovoljstvo, samopouzdanje, kreativnost, suradnja, odgovornost za učenje, pozitivne emocije, stres i percepcija praktične primjenjivosti znanja. H1 je usmjerena na promjene između pretesta i posttesta, H2 na razlike u promjenama s obzirom na vrstu škole i ulogu učenika u timu, a H3 na povezanost motivacije s ostalim ishodima. Kroz interdisciplinarni i timski rad učenici su razvijali istraživačke, predmetne, digitalne, komunikacijske i kreativne vještine, uz naglasak na samostalnost, odgovornost, praktičnu primjenu znanja i javno predstavljanje rezultata.

Projekt „Učenici u fokusu: Moja prava i obaveze” (OŠ kralja Tomislava, Zagreb) bavi se problemom dječjeg nerazumijevanja i poštivanja svojih i tuđih prava te izostanka osjećaja za odgovornost. Istraživanje kroz ankete i intervjue u 1.a, 2.d i ZAG grupi pokazalo je da djeca poznaju svoja prava, no zanemaruju obaveze, dok im je službeni Kućni red koji regulira školske obaveze nerazumljiv.
Kao rješenje, učenici viših razreda (5. i 7. razred) proveli su međuvršnjačko poučavanje u 1.a, 2.d i 4.a razredu. Izradili su slikovni Kućni red za aulu škole, brošuru za roditelje te pomoću AI alata dizajnirali edukativnu bojanku i slikovnicu. Projekt je predstavljen i na Vijeću učenika i Učiteljskom vijeću.
Poster prikazuje tijek istraživanja, dječje radove i AI materijale te sadrži QR kod za preuzimanje gotove AI bojanke, brošure i priprema za nastavu. Autori su učenici ZAG skupine pod mentorstvom Ive Erak.

Predavanje prikazuje iskustvo Osnovne škole Centar koja, uz učenike iz upisnog područja iz centra grada koji ima veću fluktuaciju stanovnika i slabije razrađeno lokalno povezivanje, okuplja sve veći broj djece inojezičara i s teškoćama u radu kao i iz obiteljski izazovnijih sredina. Gradeći snažnu mrežu povezanosti u kojoj je učenik u središtu sa svojim potrebama i potencijalima razvijamo kompetencije za cjeloživotnu otpornost. Kroz provedene projekte i preventivne programe pokazujemo kako se otpornost ne gradi pojedinačnim aktivnostima, već stvaranjem sigurne i podržavajuće mreže odnosa.
U definiranju potreba i načina rada krećemo od učenika u središtu, učionice, razredne zajednice, školskog kolektiva i stručnih suradnika, obitelji, lokalne zajednice i međunarodnog konteksta.
Sudionicima ćemo ovim predavanjem prikazati konkretne primjere programa preventivnih programa i suradnje po razinama koje omogućuje rano prepoznavanje potreba, pravodobnu podršku, razvoj socijalnih i emocionalnih vještina te osnaživanje svakog učenika, uključujući učenike s teškoćama i darovite učenike.

Predavanje prikazuje primjer međupredmetnog projektnog učenja kojim se povezuju Strukovne vježbe i Hrvatski jezik kroz osnivanje i razvoj vježbeničke tvrtke. Cilj je pokazati kako povezati strukovna znanja s jezičnim, komunikacijskim, medijskim i digitalnim kompetencijama te učenicima približiti stvarne poslovne situacije.
Kroz praktičan i interaktivan rad učenici osmišljavaju vježbeničku tvrtku, njezin identitet i način komunikacije, izrađuju poslovne i promotivne tekstove, sadržaj za društvene mreže, oglas za posao i životopis te sudjeluju u simulaciji razgovora za posao. Izradom novinarskog sadržaja o vlastitoj tvrtki razvijaju i medijsku pismenost te razlikuju informativnu, promotivnu i poslovnu komunikaciju.
Predavanje donosi konkretne metode rada, primjere učeničkih zadataka i načine vrednovanja te pokazuje kako od jedne strukovne aktivnosti razviti cjelovit interdisciplinarni projekt povezan sa stvarnim životnim i poslovnim situacijama.

Istraživanje je provedeno u okviru preventivnog programa Kairos na mreži 2.0 Srednje škole Ivana Lucića – Trogir, usmjerenog razvoju odgovornog ponašanja mladih u digitalnom okruženju i povezivanju škole s policijom, lokalnom zajednicom i drugim institucijama. Cilj istraživanja bio je ispitati kako učenici procjenjuju vjerodostojnost različitih internetskih vijesti te povezanost procjene vjerodostojnosti s njihovim emocionalnim reakcijama. U istraživanju su sudjelovala 102 učenika. Učenicima su prikazane četiri vijesti različitog sadržaja, nakon čega su na ljestvicama procjenjivali njihovu vjerodostojnost te vlastitu zabrinutost i pozitivne emocionalne reakcije. Analizirane su razlike u procjenama između vijesti, izvorima vijesti te povezanosti ispitanih varijabli. Utvrđene su značajne razlike u procjeni vjerodostojnosti četiriju vijesti, dok prisutnost izvora vijesti nije značajno utjecala na procjene. Posebno se ističe povezanost vjerodostojnosti i emocionalnog doživljaja: kod triju vijesti veća vjerodostojnost bila je povezana s većom zabrinutošću. Rezultati naglašavaju važnost povezivanja medijske pismenosti i emocionalnih kompetencija u preventivnom radu s mladima.

Preuzimanje novog razrednog odjela na početku drugog razreda donijelo je kompleksan pedagoški izazov obilježen polarizacijom među učenicima i roditeljima, vršnjačkim tenzijama te izostankom radnih navika i motivacije. U radu se prikazuje trogodišnji proces transformacije takvog odjela kroz postavljanje jasnih granica, izravnu suradnju s roditeljima te fokus na skriveni kurikulum – razvoj tolerancije, empatije i konstruktivno rješavanje sukoba.
Kao glavni pokretač promjena primijenjeno je učenje izvan učionice, iskustvena i istraživačka nastava te uključivanje u međunarodne i nacionalne projekte (eTwinning, Erasmus+, Festival znanosti). Suradnjom s predmetnim nastavnicima i lokalnim institucijama učenicima je omogućeno pronalaženje vlastitih uloga, doživljaj uspjeha i razvoj radnih navika.
Rezultat trogodišnjeg rada jest izgrađeno poticajno okruženje s iznimnom kulturom ponašanja van škole, znatno smanjenim tenzijama i uspješnim javnim nastupima učenika. Rad donosi metodološki prikaz provedenih aktivnosti te smjernice za daljnji rad s naglaskom na dosljednost i praktične oblike nastave.

Kako nastavni sadržaj izaći iz granica jednog predmeta i pretvoriti se u iskustvo koje povezuje učenike, nastavnike, struku i lokalnu zajednicu? Predavanje prikazuje model interdisciplinarnog i projektnog rada razvijan kroz aktivnosti Trgovačko-ugostiteljske škole Karlovac. Na primjerima projekta Okusi Europe, aktivnosti STEM u čaši i povezivanja matematike sa strukovnim sadržajima pokazat će se kako autentičan problem može postati zajedničko polazište za matematiku, gastronomiju, posluživanje, poduzetništvo, kulturu i suradnju s vanjskim partnerima (gradskim muzejima, kinom, Turističkom zajednicom i školama izvan hrvatskih granica). Poseban naglasak stavlja se na ulogu učenika koji od primatelja sadržaja postaje aktivan sudionik, istraživač, organizator i stvaratelj. Sudionici će upoznati jednostavan model ISHOD – POVEZNICA – PARTNER – PROIZVOD – PUBLIKA, primjenjiv pri osmišljavanju interdisciplinarnih aktivnosti i projekata različitog opsega.

Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek ustanova je socijalne skrbi koja se bavi odgojem, obrazovanjem i rehabilitacijom slijepe i slabovidne djece, mladeži i odraslih. U sklopu Centra djeluje Odjel integracije u čijoj je srži rad na terenu kako bi djeca, roditelji i nastavnici dobili većinu usluga u sredini u kojoj žive – u svome domu, vrtiću ili školi. Stručni radnici različitih profila za cilj imaju pružanje podrške svim sudionicima odgojno – obrazovnog procesa kako bi se omogućilo ravnopravno sudjelovanje djece i mladih s oštećenjem vida u nastavnom procesu i društvu u cijelosti.
Cilj predavanja je pobliže predstaviti rad Centra i Odjela kroz prikaze različitih oblika suradnje koju ostvarujemo u svakodnevnom terenskom radu. Osobiti naglasak stavljen je na edukaciju, savjetovanje i suradnju s roditeljima te nastavnicima i stručnim suradnicima osnovnih i srednjih škola. Kroz primjere dobre prakse prikazat ćemo kako uz kvalitetnu suradnju možemo uspješno odgovoriti na izazove modernog obrazovanja.

Ovaj poster prikazuje model izrađen prema stručnom dokumentu „Program rada s darovitim učenicima – Produženi boravak s pojačanim programom za potencijalno darovite učenike” Osnovne škole kralja Tomislava iz Zagreba, a u potpunom je skladu s Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju s darovitim učenicima.
Osnovu čini koncept Učionica Stvaraonica, koji učionicu pretvara u poticajni prostor s tematskim radnim centrima. Pitaonica i Mudrionica potiču radoznalost postavljanjem pitanja i izvođenjem praktičnih pokusa. Mislionica razvija logičko-matematičko razmišljanje mozgalicama, šahom i sudokuom, dok Maštaonica potiče kreativnost vođenom vizualizacijom. Umjetnički izraz odvija se u Slikaonici i Pjevaonici radom s neoblikovanim materijalima i glazbom. Pričaonica i Slušaonica razvijaju komunikacijske vještine dramskim lutkama i aktivnim slušanjem, a Gibaonica i Igraonica jačaju motoriku, timski rad i empatiju. Prikazani model naglašava interdisciplinarnost i jednostavnu primjenjivost u praksi.

Suradnja među nastavnicima važan je čimbenik kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i profesionalnog razvoja. Razmjena iskustava, nastavnih materijala i primjera dobre prakse doprinosi kvalitetnijem planiranju nastave, povezivanju sadržaja te učinkovitijem odgovoru na potrebe učenika. Uvođenjem modularne nastave u strukovne škole suradnja nastavnika dobiva još veći značaj. Modularni pristup zahtijeva povezivanje ishoda učenja, integraciju znanja i vještina te njihovu primjenu u konkretnim radnim i problemskim situacijama. Zajedničko planiranje aktivnosti, usklađivanje sadržaja i vrednovanja te osmišljavanje projektnih i problemskih zadataka zahtijevaju koordiniran rad nastavnika.
Kroz ovo predavanje konkretnim primjerima dobre prakse steći će se uvid u različite oblike suradnje tijekom provedbe modularne nastave s ciljem dobivanja odgovora zašto je sustavna suradnja važan preduvjet kvalitetne i učinkovite provedbe modularne nastave.

Kreativna akademija je izniman edukativno-istraživački program radionica koji je Društvo pedagoga tehničke kulture Ogulin osmislilo i provelo za darovitu djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole. Cilj projekta bio je kroz jedanaest pomno osmišljenih tematskih radionica – od kreativnog laboratorija boja, svemirskog putovanja raketom i offline programiranja, preko čudesnog svijeta papira i animacije, do izrade 3D likova i svjetlećih čestitki – potaknuti djecu na samostalno istraživanje, eksperimentiranje i primjenu znanja izvan okvira redovne nastave. Djeca su kroz praktičan i iskustven pristup razvijala tehničku kreativnost, kritičko mišljenje, prostornu inteligenciju i vještine rješavanja problema, uz snažan naglasak na inovativnosti i individualnom izražavanju. Kratkoročno, sudionici su značajno ojačali samopouzdanje, ustrajnost, koncentraciju i timski duh, uz stečene konkretne vještine izrade, konstruiranja i digitalnog stvaralaštva. Dugoročno, projekt je snažno ojačao suradnju škole i lokalne zajednice, potaknuo trajan interes za STEM područja te postavio čvrste temelje za budući kontinuirani rad s darovitom djecom.

Predavanje prikazuje primjer dobre prakse u kojemu učenici srednje strukovne škole uče o empatiji u stvarnom i digitalnom prostoru od Dinke Juričić, dobitnice nagrade Ponos Hrvatske. Istraživanjem medija, analizom društvene mreže i terenskom nastavom u Šarengradu učenici prometne struke povezuju strukovna znanja o sigurnosti biciklista na prometnicama. Sudionici će ovim predavanjem steći uvid u metode razvoja kritičkog mišljenja i empatije među učenicima, vidjeti primjer dobre prakse kako uspješno povezati strukovne sadržaje i poticati mlade na društvenu odgovornost, solidarnost u prometu te stvaranje sigurnijeg i suosjećanijeg društva.

Cilj predavanja je predstavljanje projektnih aktivnosti u sklopu projekta TalentUM za rad s darovitim učenicima koji je financiran od strane MZOM u škg 2025./2026. Projekt povezuje različita područja interesa: iz STEAM, tehničkog, umjetničkog te društveno-humanističkog područja, a metode aktivnog učenja darovitim učenicima pružaju poticajno i obogaćeno okruženje u kojem mogu razvijati svoje sposobnosti, ideje i ostvariti izvrsnost u skladu s vlastitim interesima i potencijalima.
Predavanje je usmjereno na suradnju učitelja, kako u školi, tako i s vanjskim stručnjacima, te na prikaz aktivnosti iz navedenih područja koje su poticale razvoj interesa, kreativno, kritičko i divergentno mišljenje te autonomiju u smislu biranja aktivnosti.
Naglasak je na poticanju autonomije, ponudi izbora, usklađivanju s interesima učenika i poticanje samostalnosti u smislu zadovoljenja i socioemocionalnih potreba darovitih učenika. Sudionici će se inspirirati i motivirati na rad s darovitim učenicima.

Prije dvije godine autorice Josipa Bašković i Blaženka Kunac, učiteljice razredne nastave i Matematike u OŠ Pujanki, realizirale su školski projekt „Moj sretni broj” kojim su ostvarile iznimnu suradnju učenika 2. i 6. razreda. Kroz radionice u razrednoj i predmetnoj nastavi, mlađi su se upoznavali s „velikom” školom, a stariji se vraćali u mlađe razrede.
Učenici su, podijeljeni u grupe koje su činili učenici različitih uzrasta, rješavali matematičke zadatke, osmišljavali matematičke priče, borili se za pobjedu na kvizu, a istovremeno stvarali prijateljstva. Zajedničke aktivnosti na koncu su nadišle matematiku i školu.
Na tim temeljima, ovogodišnji projekt „Postani petaš” usmjeren je na lakši prijelaz četvrtaša u 5. razred uz mentorstvo osmaša. Kroz vršnjačko poučavanje učenici osnažuju socijalne i matematičke vještine, dok učiteljice kroz međupredmetnu suradnju jačaju vlastite metodičke kompetencije. Projekt gradi poticajno okruženje i smanjuje anksioznost pri prelasku u predmetnu nastavu.

U vremenu brzih digitalnih informacija razvijanje kritičkog mišljenja, empatije i suradničkih vještina kod djece i mladih važan je izazov suvremenog odgoja i obrazovanja. Predavanje prikazuje primjere dobre prakse u nastavi Hrvatskoga jezika i radu osnovnoškolskoga čitateljskog kluba #čitatelj. Dio aktivnosti temelji se na vrijednostima i resursima međunarodnog Erasmus+ projekta „Zoom Out“ kroz prikaz osobnog iskustva rada u projektu. Cilj predavanja je upoznati sudionike sa suvremenim pristupima poticanju čitanja, kritičkog mišljenja i empatije te pokazati kako čitateljski klub može postati prostor horizontalne suradnje, vršnjačke podrške i povezivanja učenika, nastavnih predmeta i odgojno-obrazovnih djelatnika. Metode i postupci uključuju predstavljanje primjera dobre prakse, iskustveno učenje, razgovor i raspravu, rad u manjim skupinama te primjenu praktičnih alata i aktivnosti inspiriranih projektom „Zoom Out“. Sudionici će se upoznati s poviješću i osnovnim obilježjima čitateljskih klubova, načinima njihova pokretanja i organizacije te pravilima koja doprinose stvaranju poticajnog prostora za razgovor o pročitanom.

Projekt „Znanje kao zvanje – STEMspiracija“ usmjeren je na 20 darovitih učenika Gimnazije Dubrovnik s ciljem poticanja interesa za STEM nastavničke studije i razvoj pozitivne percepcije nastavničkog poziva. Kroz radionice, panel-diskusije, terenski rad i suradnju s lokalnim institucijama učenici razvijaju istraživačke, komunikacijske, organizacijske i nastavničke kompetencije. Poseban naglasak stavljen je na povezivanje STEM područja s društvenom odgovornošću kroz radionice za djecu predškolske dobi i korisnike doma za starije osobe. Kratkoročni ishodi uključuju osnaživanje interesa za obrazovna zanimanja, razvoj vještina poučavanja i kritičkog mišljenja te jačanje suradnje sa zajednicom. Dugoročno projekt doprinosi promociji nastavničke profesije, razvoju budućih STEM edukatora i stvaranju održivih obrazovnih materijala, uključujući edukativnu slikovnicu „STEM abeceda“

Suradnja razredne i predmetne nastave u našoj se školi ostvaruje kroz projekte, radionice i druge aktivnosti koje povezuju učenike i učitelje različitih razreda. Primjeri su radionice povodom Dana planeta Zemlje, eko-radionice, aktivnosti tijekom STEM tjedna, projekt „Zavičajni mozaik“ te radionice koje učenici viših razreda pripremaju i provode za mlađe učenike. U aktivnostima sudjeluju učenici razredne i predmetne nastave te njihovi učitelji. Cilj je približiti prirodoslovlje učenicima kroz praktičan i istraživački rad, poticati znatiželju, samostalnost i suradnju te omogućiti učenicima da uče jedni od drugih. Kratkoročni ishodi očituju se u aktivnom sudjelovanju učenika, stjecanju novih iskustava i većoj samostalnosti starijih učenika u vođenju aktivnosti. Dugoročno ovakav način rada doprinosi kontinuitetu prirodoslovnog učenja, povezivanju razredne i predmetne nastave te jačanju suradnje učenika i učitelja unutar škole.

Može li školska knjižnica postati mjesto sustavnog razvoja darovitosti? Suvremene školske knjižnice sve se snažnije profiliraju kao prostori interdisciplinarnog učenja, tehnološkog istraživanja i STEM aktivnosti. Među 377 školskih knjižničara iz hrvatskih osnovnih i srednjih škola ispitani su opseg i kontinuitet aktivnosti za darovite učenike, suradnja s učiteljima i stručnim timovima, infrastrukturna opremljenost te prepreke sustavnijoj podršci. Rezultati pokazuju da 38 % knjižnica provodi strukturirane i kontinuirane aktivnosti, dok je formalizirana suradnja unutar timova za darovite prisutna u samo 7 % slučajeva. Bolja infrastrukturna opremljenost povezana je s višom razinom provedbe aktivnosti. Nalazi upućuju na znatan, ali nedovoljno iskorišten razvojni potencijal školskih knjižnica te na potrebu snažnijeg institucionalnog povezivanja, formaliziranja suradnje i razvoja održivih STEM programa u kontekstu novog Pravilnika iz 2025. godine.

Projekt “Plavo srce Omiša” primjer je uspješne suradnje MZOM i CI SDŽ kroz program RAST. Ova sinergija omogućila je provedbu autentičnog istraživačkog projekta u kojem su potencijalno daroviti učenici preuzeli ulogu mladih znanstvenika.
Polazeći od stvarnog problema lokalne zajednice, mogućeg utjecaja rekonstrukcije omiške gradske luke na kakvoću mora i školjkaša, učenici su planirali i provodili terenska istraživanja prema međunarodnim GLOBE protokolima, sudjelovali u laboratorijskim analizama u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo te analizirali i interpretirali rezultate dugogodišnjeg praćenja morskog ekosustava.
Predavanje će prikazati kako autentični istraživački projekti razvijaju istraživačke kompetencije, kritičko mišljenje, kreativnost i odgovornost prema zajednici te kako učenicima omogućuju iskustvo stvarnog znanstvenog rada već u osnovnoj školi. Poseban naglasak bit će stavljen na važnost povezivanja škole, znanstvenih ustanova i lokalne zajednice kao poticajnog okruženja za razvoj darovitosti te na činjenicu da učenici, uz kvalitetno mentorstvo, mogu provoditi istraživanja koja imaju stvarnu znanstvenu i društvenu vrijednost.

Predavanje predstavlja primjer dobre odgojno-obrazovne prakse kroz cjelogodišnji projekt proveden u 3. razredu osnovne škole, kojim su istraživanje prirode i okoline, projektno učenje i razvoj digitalnih kompetencija objedinjeni u jedinstvenu nastavnu cjelinu. Projekt je ostvaren suradnjom učiteljica razredne i predmetne nastave te kolega iz različitih aktiva, čime je dodatno osnaženo međupredmetno povezivanje sadržaja i razmjena primjera dobre prakse. Sudionicima će biti prikazan proces planiranja i provedbe aktivnosti tijekom svih godišnjih doba, uz primjere učinkovite primjene digitalnih alata i suradničkog učenja. Kroz izlaganje, prikaz učeničkih radova, demonstraciju digitalnih alata i razmjenu iskustava sudionici će steći praktične ideje za osmišljavanje sličnih projekata u vlastitoj praksi. Predavanje će ih potaknuti na razvoj profesionalne suradnje, primjenu suvremenih metoda poučavanja, interdisciplinarno povezivanje nastavnih sadržaja te učinkovitu diseminaciju projektnih rezultata.

Predavanjem će se predstaviti projekt Lektira u digitalnom ruhu, ostvaren suradnjom aktiva Hrvatskoga jezika i aktiva Informatike u III. gimnaziji u Splitu, s ciljem povezivanja znanja, vještina i iskustava iz dvaju nastavnih predmeta. Projekt je proveden u maturalnim razredima, a učenici su u skupinama izrađivali videonajave odabranih lektirnih djela. Stvarajući kratke videozapise, učenici su trebali pokazati razumijevanje književnoga djela, izdvojiti njegove ključne elemente te ih kreativno oblikovati u skladu s obilježjima videonajave. Istodobno su primjenjivali znanja digitalne pismenosti, multimedije i komunikacije stečena na nastavi Informatike. Sudionici će steći uvid u mogućnost primjene međupredmetnog pristupa u razvoju čitalačke i digitalne pismenosti te dobiti konkretne ideje za provedbu sličnih aktivnosti u vlastitoj nastavi.

Kozmički mozaik, proveden tijekom školske godine 2025./2026. u Osnovnoj školi Ivana Lovrića u okviru Natječaja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za rad s darovitim učenicima, primjer je interdisciplinarne suradnje u razvoju potencijala darovitih učenika. U projektu je sudjelovalo 20 učenika predmetne nastave uključenih u izvannastavnu aktivnost astronomije, uz suradnju učitelja geografije, povijesti, matematike, informatike, biologije i kemije te školske pedagoginje. Ostvarena je i suradnja sa Zvjezdanim selom Mosor. Kroz istraživački rad iz astronomije, digitalne alate, 3D modeliranje i izradu edukativnih materijala učenici su razvijali istraživačke, digitalne i kreativne kompetencije. Provedeno istraživanje među učenicima pokazalo je visoku motiviranost, interes za astronomiju i želju za daljnjim istraživanjem. Suradnički mentorski model omogućio je individualizirani pristup učenicima i praćenje njihova napretka. Uspješnost projekta potvrđuje i 3. mjesto učenika Lovre Palinića na Državnom natjecanju iz astronomije. Rad prikazuje model suradnje i primjer dobre prakse u radu s darovitim učenicima.

Cilj predavanja je predstaviti primjer suradnje učiteljice razredne nastave i učiteljice matematike u ublažavanju matematičke anksioznosti učenika pri prijelazu iz četvrtoga u peti razred. Polazište projekta bilo je početno ispitivanje stavova učenika, kojim je utvrđeno da nelagodu uzrokuju povećan opseg nastavnih sadržaja i strah od nove učiteljice matematike. U okviru A2 programa obogaćenog i potpomognutog učenja, u sklopu eksperimentalnog projekta Cjelodnevna škola, provedene su tri radionice. Aktivnosti su uključivale upoznavanje buduće učiteljice, razvijanje pozitivnog odnosa, rješavanje matematičkih zadataka kroz escape room te analizu rezultata sa sudjelovanjem učenika petoga razreda. Nakon provedenih aktivnosti ponovno su ispitani stavovi učenika četvrtoga razreda. Rezultati upućuju na smanjenje matematičke anksioznosti i potvrđuju važnost pravodobne suradnje učitelja. Sudionici će upoznati mogućnosti zajedničkog planiranja, primjene iskustvenih metoda i pružanja podrške učenicima tijekom prijelaznih razdoblja te razviti ideje za primjenu sličnih aktivnosti u vlastitoj školskoj praksi.

Predavanje prikazuje primjer uspješne suradnje škole i gradske knjižnice u poticanju čitanja i razvoja čitalačke pismenosti učenika. U središtu aktivnosti bila je lektira Pipi Duga Čarapa. Daroviti učenici 4. razreda nakon čitanja djela i gledanja filmske adaptacije sudjelovali su u pripremama za gradski kviz „I ja sam Pipi“, koje su se održavale u gradskoj knjižnici. U knjižnici su također sudjelovali u dodatnim čitalačkim i kreativnim aktivnostima te se uključili u likovni natječaj „Nacrtaj sebe kao superjunaka, poput Pipi“. Motiv Pipi integriran je i u druge nastavne predmete. Aktivnosti su povećale interes za čitanje, potaknule radoznalost, kreativnost i suradnju te osnažile partnerstvo škole i gradske knjižnice. Sudionici će upoznati primjere aktivnosti kojima se čitanje može približiti učenicima na zanimljiv i motivirajući način.

Predavanje predstavlja primjer rada s darovitim i visoko motiviranim učenicima koji klimatske izazove priobalnih područja istražuju kroz projektno, istraživačko i interdisciplinarno STEM učenje. Polazeći od porasta razine mora i mogućih posljedica za jadransko priobalje pa tako i za Zadar, učenici istražuju uzroke i posljedice klimatskih promjena, analiziraju rizike za stanovništvo, ekosustave i obalnu infrastrukturu te osmišljavaju inovativna rješenja. U suradnji s obrazovnim institucijama povezuju znanja različitih područja sa stručnim i znanstvenim spoznajama te razvijaju istraživačke, kreativne i problemske vještine. Kao rezultat rada dizajniraju 3D model zaštitne barijere za ublažavanje posljedica podizanja razine mora. Sudionici će upoznati primjer dobre prakse rada s učenicima, mogućnosti interdisciplinarnog povezivanja STEM područja s aktualnim klimatskim izazovima te modele suradnje škole i visokoškolske institucije u razvoju inovativnih i održivih rješenja.

Projekt je osmišljen kao suradnički model „Veliki + mali timovi“, koji povezuje učenike 4. i 2. razreda u zajedničkom istraživačko-kreativnom radu. Učenici 4. razreda preuzimaju ulogu istraživača i mentora, dok su učenici 2. razreda umjetnici i kreatori. Međusobnom suradnjom učitelja aktivnosti se planiraju i provode tako da omogućuju učenicima razvoj kreativnosti, istraživačkog mišljenja, komunikacijskih vještina i samostalnosti, u skladu s načelima Kurikula za darovite učenike. Stariji učenici pružaju mlađima podršku u postavljanju pitanja, bilježenju ideja, povezivanju sadržaja i poticanju kreativnog izražavanja. Provedene su aktivnosti „Moj čudesni svijet“, „Moje neobično biće“, „Čarobna biljka i izložba“ te „Živi crtež“. Učenici su stvarali vlastite svjetove, bića i biljke, istraživali njihove osobine i predstavljali ih kroz likovni i dramski izraz. Projekt potiče međugeneracijsku suradnju i učenje kroz model „mentori – učenici“.

Predavanje prikazuje primjer integracije STEM pristupa u rad školske knjižnice s ciljem jačanja istraživačkih, problemskih i čitalačkih kompetencija učenika. Integracija STEM-a u knjižnici doprinosi transformaciji knjižnice u aktivan centar učenja te potiče interdisciplinarni pristup obrazovanju. Aktivnosti su provedene tijekom jednog polugodišta u suradnji s učiteljima razredne i predmetne nastave, u prostoru knjižnice kao fleksibilnom okruženju za učenje. Ciljevi su bili poticanje interesa za znanost i tehnologiju, razvoj kritičkog mišljenja, povezivanje čitanja i istraživačkog rada te osnaživanje suradničkog učenja. Aktivnosti su uključivale korištenje edukacijskih robota Bee-Bot, a metodološki pristup temeljio se na projektnom učenju, istraživačkoj nastavi i problemskim zadacima. U radu želimo predstaviti primjere dobre prakse koji uključuju programiranje jednostavnih algoritama kretanja

Projekt “Zlatni rez kroz četiri godišnja doba” primjer je interdisciplinarnog pristupa koji povezuje rani i predškolski odgoj, glazbu, likovnu umjetnost i dizajn. Ostvaren je u suradnji Dječjeg vrtića Palmina, Odjela gudača Glazbene škole Josipa Hatzea- Split i odjela industrijskog dizajna Škole likovnih umjetnosti-Split. Polazeći od Vivaldijeva ciklusa “Četiri godišnja doba” i pojma zlatnog reza, djeca su kroz istraživanje prirodnih materijala, zvuka, pokreta, boje, oblika i proporcija stvarala vlastite interpretacije godišnjih doba. Susreti s učenicima ,glazbenicima i instrumentima omogućili su povezivanje glazbenog doživljaja s likovnim i dizajnerskim izražavanjem. Projekt povezuje vrijednost suradničkog učenja i povezivanje različitih razina obrazovanja u stvaranju poticajnog okruženja za dječju kreativnost i istraživanje. Sudionici će upoznati mogućnost povezivanja glazbe, likovnosti, dizajna, matematike i prirodnih fenomena u projektnom radu.

U predavanju se prikazuju iskustva primjene mobilnih aplikacija za determinaciju biljnih vrsta u izvanučioničkoj nastavi Prirode i Biologije. Istaknuta je promišljena integracija digitalnih alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji s neposrednim istraživanjem prirode kako bi se poticalo aktivno učenje, kritičko promišljanje i razvoj istraživačkih kompetencija učenika. Kroz suradnju dviju osnovnih škola učenici su tijekom terenskih aktivnosti koristili mobilne aplikacije za prepoznavanje biljnih vrsta, bilježili opažanja, uspoređivali rezultate digitalne determinacije s vlastitim zaključcima te vrednovali pouzdanost dobivenih informacija. Posebna pozornost posvećuje se prednostima primjene ovih alata: povećana motivacija učenika, razvoj digitalnih kompetencija i povezivanje teorijskog znanja s iskustvenim učenjem. Navedena su i moguća ograničenja: pogrešna determinacija kao i preveliko oslanjanje na tehnologiju. Sudionici će dobiti konkretne primjere dobre prakse, ideje za provedbu terenske nastave te smjernice za odgovornu uporabu digitalnih alata u poticanju kritičkog mišljenja i ekološke svijesti učenika.

Izlaganje će prikazati inovativni metodički okvir i obrazovne potencijale projekta AI4Physics Udruge fizičara Osijek uz financiranje MZOM, a usmjeren je na metodički promišljenu i svrhovitu integraciju umjetne inteligencije (UI) u nastavu fizike. Projekt razvija vještine učenika i nastavnika za kritičko, odgovorno i kreativno korištenje UI alata, uz poticanje istraživačkog učenja, rješavanja problema i dubljeg razumijevanja fizikalnih koncepata. Predstaviti će se PCE metoda (prompt – check – explain), razvijena i objavljena u znanstvenom članku, koja učenike vodi od oblikovanja upita, preko provjere dobivenih odgovora, do njihova objašnjavanja i vrednovanja. PCE metoda oslanja se na metakognitivne procese praćenja, reguliranja i vrednovanja vlastitoga mišljenja, pri čemu učenik procjenjuje pouzdanost odgovora, prepoznaje granice vlastitoga razumijevanja te prilagođava strategiju rješavanja problema. Metoda je osobito vrijedna za darovite učenike jer im omogućuje produbljivanje sadržaja, razvoj metakognitivnih i argumentacijskih vještina te osvještavanje primjerene i svrhovite uporabe UI-ja. To potvrđuju i osvrti darovitih učenika kroz recenziju izrađenog priručnika.

U kontekstu STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost, matematika) pristupa, integracija STEAM elemenata u predškolski odgoj ima značajne implikacije na razvoj kritičkog razmišljanja, logičkog zaključivanja i rješavanja problema od najranije dobi.Integracija STEAM koncepta u predškolsko obrazovanje stoga se smatra ključnim korakom prema pripremi djece za suvremeni društveni i tehnološki kontekst. Ovaj rad istražuje percepciju roditelja o značaju integracije STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost, matematika) koncepta u predškolski program. Cilj istraživanja bio je analizirati kako roditelji percipiraju važnost svake od pojedinih STEAM disciplina te utvrditi povezanost između njihovih stavova i sociodemografskih čimbenika. U uvodu istraživanja postavlja se kontekst unutar kojeg se istražuje važnost STEAM pristupa u predškolskom obrazovanju. Ovaj rad doprinosi razumijevanju percepcija roditelja kao važnog čimbenika u oblikovanju uspješnih predškolskih STEAM inicijativa.

Kako učenike potaknuti da klimatske i održive izazove ne promatraju samo kao globalne probleme, već kao izazove na koje mogu aktivno odgovoriti u vlastitoj zajednici? U međunarodnom eTwinning projektu Ticket to a Greener Europe učenici su istraživali konkretne probleme europskih gradova, analizirali relevantne podatke te primjenjivali matematička znanja u procesu osmišljavanja mogućih rješenja.
U središtu projektnog rada bila je design thinking metoda, kroz koji su učenici identificirali i definirali problem, istraživali potrebe, generirali ideje, izrađivali prototipe te ih testirali i unaprjeđivali. Posebna vrijednost projekta jest povezivanje matematičkog i problemskog mišljenja s temama održivog razvoja i aktivnog građanstva.
Kao rezultat procesa nastala je edukativna inačica poznate društvene igre, kojoj su učenici prilagodili sadržaj, kartice i pravila kako bi kroz igru učili o klimatskim izazovima i mogućim rješenjima. Time je postojeći alat prenamijenjen u funkcionalan obrazovni resurs koji potiče suradnju, donošenje odluka i kritičko promišljanje.
Predavanje će pokazati kako se ovaj pristup

Cilj predavanja je prikazati kako projekt „RoboLab: programiraj, izgradi, pokreni“ kroz suradnju učenika i učitelja povezuje programiranje, robotiku, tehničko stvaralaštvo i rješavanje problemskih zadataka. Predavanje će predstaviti primjere rada, razvoj ideje od problema do funkcionalnog rješenja te načine na koje suradničko učenje potiče kreativnost i aktivno sudjelovanje učenika.

Metode i postupci temelje se na projektnom i iskustvenom učenju, timskom radu, praktičnom radu, programiranju, istraživanju, testiranju i vrednovanju rješenja. Poseban naglasak stavljen je na razmjenu ideja, podjelu zadataka i zajedničko donošenje odluka.

Sudionici će ovim stručnim predavanjem upoznati mogućnosti primjene robotike i programiranja u projektnoj nastavi, steći ideje za organizaciju suradničkog rada te razvijati znanja i vještine potrebne za uključivanje učenika u STEM projekte. Predavanje pokazuje da suradnja pretvara pojedinačne ideje u zajedničko inovativno rješenje. Sudionici će dobiti konkretne smjernice za planiranje, provedbu i vrednovanje sličnih projekata te poticaj za povezivanje različitih nastavnih područja i stručnjaka.

Koncept šumske pedagogije provodi se kroz program „Vrtić u prirodi“ koji je od 2019. verificiran od strane MZOM RH.
Šumska pedagogija predstavlja suvremeni pedagoški pristup koji prirodno okruženje koristi kao poticaj za razvoj djece. Prema Nacionalnom kurikulumu RPOO osigurava dobrobit za cjelovit razvoj i aktivno stjecanje znanja polazeći od urođenog istraživačkog potencijala djeteta.
Uključuje djecu, odgojitelje, stručne suradnike vrtića te vanjske suradnike.
Temelji se na redovitom boravku u prirodnom okruženju kroz istraživanje, slobodnu igru, kretanje i neposredno iskustvo te potiče kreativno rješavanje problema, logičko zaključivanje i prirodoznanstveno mišljenje.
Cilj programa je potaknuti cjelovit razvoj djeteta, samostalnost, kreativnost, suradničke odnose, motoričke i socio-emocionalne kompetencije te pozitivan odnos prema prirodi.
Kratkoročni ishodi uključuju povećanu aktivnost djece, razvoj istraživačkih vještina, samopouzdanja i sposobnosti rješavanja problema te obogaćivanje odgojno-obrazovne prakse. Dugoročni ishodi odnose se na razvoj odgovornog odnosa prema prirodi, otpornosti, samostalnosti i zdravih životnih navika te trajno uključivanje u kurikulum ustanove.

Kako mikroskopski preparat pretvoriti u umjetničko djelo, a pritom učiti biologiju? BioArt pruža mogućnost povezivanja znanstvenog istraživanja, kreativnosti i umjetničkog izražavanja te predstavlja zanimljiv STEAM pristup koji učenike iz uloge promatrača stavlja u ulogu istraživača i stvaratelja. U nastavnoj aktivnosti „Od mikroskopa do umjetnosti“ učenici su mikroskopom promatrali biljne i životinjske stanice te druge biološke uzorke. Bilježili su opažanja, prepoznavali i analizirali karakteristične strukture te povezivali njihov izgled s biološkom funkcijom. Odabrane mikroskopske prizore zatim su interpretirali na kreativan način koristeći crtanje, slikanje, kolaž i digitalne alate. Na taj je način mikroskopska slika postala polazište za stvaranje vlastitog BioArt rada. Aktivnost je pokazala da povezivanje biologije i umjetnosti može povećati zainteresiranost i aktivno sudjelovanje učenika. Učenici su pažljivije promatrali preparate, uočavali detalje te lakše povezivali građu bioloških struktura s njihovom funkcijom. Sloboda u izboru načina interpretacije potaknula ih je na istraživanje, kreativno razmišljanje i primjenu bioloških znanja u novom kontekstu.

Sve veća izloženost djece ekranima i digitalnim sadržajima otvara pitanja o njihovoj dobrobiti i mentalnom zdravlju. U predavanju će biti predstavljen primjer interdisciplinarne suradnje učiteljica biologije i kemije ostvaren kroz aktivnosti projekta BrAIn, u kojem su učenice sedmih razreda istraživale problem prekomjerne izloženosti ekranima među učenicima razredne nastave.
Učenice su provele anketno istraživanje, analizirale prikupljene podatke te na temelju rezultata osmislile edukativne aktivnosti za mlađe učenike. Problem ekranizacije i njegove moguće posljedice na mentalno zdravlje približile su im kroz vršnjačko poučavanje i igrokaz. Koristeći alate umjetne inteligencije, osmislile su tekstove i uglazbile pjesme s porukama o mentalnom zdravlju i deekranizaciji, dok su mlađi učenici osmislili plesnu koreografiju.
Projekt je povezao istraživačko učenje, vršnjačko poučavanje, kreativnost i odgovornu primjenu umjetne inteligencije. Sudionici će upoznati primjer dobre prakse i dobiti ideje za povezivanje istraživačkog rada, mentalnog zdravlja i umjetne inteligencije u interdisciplinarnim aktivnostima primjenjivima u različitim školskim okruženjima.

Cilj predavanja je prikazati primjer dobre prakse nastao suradnjom učiteljica osnovne škole i odgojiteljica u vrtiću, usmjeren na razvoj prirodoslovnih, matematičkih, jezičnih, digitalnih i ekoloških kompetencija djece kroz istraživanje prirode u neposrednom prirodnom okruženju. Scenarij se temelji na vođenom istraživanju, iskustvenom i multisenzornom učenju te interdisciplinarnom STEAM i CLIL pristupu. Djeca promatraju, uspoređuju i bilježe obilježja stabla, procjenjuju njegovu visinu i debljinu debla, prepoznaju živa bića u njegovu okruženju, usvajaju pojmove na engleskom jeziku te rezultate prikazuju zajedničkim plakatom. Digitalnom igrom dodatno razvrstavaju pozitivne i negativne utjecaje na okoliš. Aktivnosti potiču postavljanje pitanja, zaključivanje, matematičko mišljenje, komunikaciju, suradnju, kreativnost i odgovorno ponašanje prema prirodi. Zajedničko planiranje učiteljica i odgojiteljica omogućuje povezivanje različitih razina odgojno-obrazovnog sustava, prilagodbu aktivnosti dječjoj dobi i uspješnije povezivanje sadržaja različitih područja. Sudionici će ovim predavanjem dobiti konkretan model suradničkog, interdisciplinarnog i istraživačkog učenja primjenjiv u vlastitoj odgojno-obrazovnoj praksi te ideje za njegovo daljnje prilagođavanje i proširivanje.

Predavanje istražuje kako europski projekti i digitalne mreže, poput Erasmusa+, mijenjaju tradicionalnu nastavu povezivanjem učionica, učenika i znanstvenih resursa diljem Europe. Kroz interaktivne metode, primjere uspješnih prekograničnih projekata i hibridno učenje, učenici razvijaju vještine timskog rada na daljinu te se upoznaju s međunarodnim načinima suradnje. Takav pristup STEM obrazovanju smanjuje geografske barijere, potiče globalne kompetencije i kritičko mišljenje. Ovim projektima obuhvaćena je vertikalna povezanost u nastavi, od ranijih uzrasta do kraja osnovno školskog obrazovanja. Učiteljice su prenijele svoje znanje, a ravnatelj ima posebnu ulogu u organizaciji svega navedenoga. Sudionici će ovim predavanjem dobiti nove ideje iz područja STEM-a i vidjeti kako se provodi i u drugim zemljama.

Suvremeno obrazovanje zahtijeva sinergiju škole i moderne digitalne industrije kako bi se uspješno odgovorilo na potrebe visokomotiviranih i darovitih učenika. U predavanju će se predstaviti praktični načini povezivanja kurikuluma Geografije i digitalnog sektora, transformirajući tehnologiju iz alata za pasivnu potrošnju u pokretača aktivnog djelovanja učenika. Inovativnim pristupom u odgojno-obrazovnom radu potiče se na razvoj ključnih vještina 21. stoljeća, s naglaskom na kritičko razmišljanje, suradnju, kreativnost i naprednu digitalnu pismenost. U izlaganju će se prikazati konkretni primjeri radova učenika kreiranih primjenom Wakelet AI platforme, kao i primjeri digitalnih portfolija koji predstavljaju dokaz stečenih znanja i rješenja za autentične izazove suvremenog obrazovanja i obrazovne tehnologije. U zaključku predavanja dat će se jasan poziv svim edukatorima na iskorak izvan tradicionalnih okvira učionice: prihvaćanjem umjetne inteligencije te suvremenih modela i načina rada, učenicima se pružaju prilike da njihova znanja postanu vidljiva, mjerljiva i dugoročno vrijedna u stvarnom svijetu.

Kvantna fizika u dječjem vrtiću je niz radionica koje je osmislio Dalibor Paar za djecu predškolske dobi. Aktualne studije pokazuju da je predškolsko razdoblje ključno u kognitivnom razvoju mozga te da izloženost pojedinim temama može bitno utjecati na daljnjirazvoj djeteta, motivaciju za učenje u kasnijoj dobi i izbor zanimanja. Niz stručnjaka ističe da je djecu potrebno što ranije upoznati sa znanstvenim sadržajima. No velika razlika u odnosu na prethodne pristupe je koncept da se djecu izloži i najsloženijim temama prirodnih znanosti. Cilj tog pristupa nije klasično usvajanje i povezivanje činjenica već razvijanjenačina razmišljanja, poticanje da se postavljaju pitanja i istražuje, da se upozna sa složenošću svijeta oko nas i shvati da ima puno važnih i neodgovorenih pitanja na koja odrasli ne znaju odgovore.
Predstaviti ćemo naše iskustvo u izvođenju ovih radionica. Radionice se izvode u sklopu projekta nanoSTEM Odreda izviđača “Suncokret” iz Čepina održanih u DV Osijek.

U predavanju ćemo predstaviti iskustva provedbe triju STEM radionica u sklopu projekta nanoSTEM, usmjerenog popularizaciji nanoznanosti i nanotehnologije među djecom i mladima kroz istraživačko i iskustveno učenje. Radionice su osmišljene kako bi složene znanstvene sadržaje približile učenicima kroz praktičan rad, kreativnost i rješavanje problema. Prva radionica povezala je nanotehnologiju, optiku i holografiju. Učenici su izrađivali jednostavan model holografskog projektora koristeći prozirne plastične folije i prilagođene videozapise te istraživali stvaranje privida trodimenzionalne slike. Druga radionica temeljila se na biomimikriji i lotusovu efektu. Promatrajući ponašanje kapljica vode na različitim biljnim površinama, učenici su upoznali hidrofobnost i osmišljavali primjenu prirodnih rješenja u građevinarstvu. Treća radionica, „Escape Box”, poticala je suradničko učenje i rješavanje problemskih zadataka povezanih s nano svijetom. Predavanjem ćemo podijeliti primjere dobre prakse i praktične ideje za provedbu interdisciplinarnih STEM aktivnosti koje razvijaju znanstvenu znatiželju, kreativnost, kritičko mišljenje i suradnju učenika.

Predavanje nudi konkretan okvir za redizajniranje nastavnih zadataka i provjera znanja u kontekstu sveprisutne dostupnosti AI alata. Umjesto neučinkovitih zabrana, predstavlja se pet ključnih pomaka u oblikovanju zadataka: vrednovanje procesa razmišljanja umjesto samo finalnog odgovora, kontekstualizacija zadataka koji zahtijevaju učenikovo opažanje i istraživanje, uvođenje kontrolnih točaka tijekom izrade rada, obrana rada kroz usmeno propitivanje te vrednovanje inteligentnog korištenja AI alata. Sudionici će dobiti praktične alate za redizajniranje vlastitih nastavnih materijala i konkretne primjene prilagođene radu s darovitim i visokomotiviranim učenicima.